Majkić optužuje Ministarstvo odbrane BiH da sakriva informacije

Zamjenica
predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić optužila je
danas na pres-konferenciji u Banjoj Luci državno ministarstvo odbrane
da „skriva istinu pod oznakom povjerljivo“ oko uništavanja viška
naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava u BiH“, te
postavila nekoliko pitanja resornom ministarstvu na koje očekuje
odgovore.

Majkić, koja je i članica parlamentarne Komisije za
odbranu i sigurnost, kazala je da je „nakon godinu dana bezuspješnih
pokušaja“, s dokumenta Ministarstva odbrane u vezi s uništavanjem viška
naoružanja nedavno skinuta oznaka „povjerljivo“, ali on još nije
dostavljen Komisiji.

Postavila je pitanje koliko su se poštovale
potpisane konvencije za kontrolu naoružanja, krijumčarenja i izvoza
oružja, jer, kaže, postoje podaci koji „potvrđuju da su na neke stavke
date saglasnosti za izvoz, a da se ista vodi u spisku viškova“.

Majkić
pita i koliko je dosad uništeno municije i minsko-eksplozivnih
sredstava metodom delaboracije, gdje se i u kojoj količini nalaze
sekundarne sirovine dobijene delaboracijom, zatim kolika je njena
cijena koju je utvrdilo Ministarstvo odbrane i na koji način je vršena
kontrola tog postupka da bi se onemogućile zloupotrebe.

Ona tvrdi da „cijena ne postoji, kao ni kontrola od resornog ministarstva i da je u ovoj oblasti mogao da radi ko šta hoće“.

Postavila
je i pitanje ko se u BiH sve bavi delaboracijom, ko i kada je izdao
licencu za to firmama „Unis pretis“ Vogošća, „Vitezit“ Vitez, „Binas“
Bugojno i „Igman“ Konjic te zašto Ministarstvo odbrane BiH „svjesno i
namjerno urušava jedini vojni kapacitet“ za uništavanje nestabilne
municije i minsko-eksplozivnih sredstava „Trom“ Doboj.

Majkić
pita i „kakva je stvarna uloga međunarodne organizacije UNDP u Sarajevu
u cijelom procesu uništavanja oružja, municije i minsko-eksplozivnih
sredstava, na osnovu kojih dokumenata se taj proces odvijao i kako su
provođeni kontrolni mehanizmi pri uništavanju“.

U koje zemlje je
izvršen izvoz oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava i da li
je Ministarstvo odbrane „dalo saglasnost na izdavanje dozvole znajući
da se ne radi o novoproizvedenim sredstavima u namjenskoj industriji,
već o sredstvima koja su otpremljena na delaboraciju“.

Podsjetivši
da je obaveza svih u BiH, a naročito Ministarstva odbrane, da na
zakonit i transparentan način radi na tome da se oslobodi viškova
oružja i municije, koji su stalna prijetnja sigurnosti zemlje, iznijela
je procjene da se u ovom momentu radi o 100.000 komada naoružanja i oko
25.000 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

– O kojim
količinama viškova oružja i municije i minsko-eksplozivnih sredstava se
radi vidi se iz podataka da je 160 miliona komada municije za malo
oružje kalibra do 14,5 mm, oko tri miliona artiljerijske municije
kalibra do 40 mm, više od 35 hiljada komada raketa i projektila, više
od 250 hiljada minobacačkih granata, više od 30.000 kamada
antitenkovskih raketa, više od 340 hiljada komada minobacačkih granata,
oko 60 raketa i raketnih glava ’orkan’ i oko 1,3 miliona komada
eksploziva za demoliranje – navela je Majkić dodajući da to nije sve,
već samo dio, što govori o „kakvoj se opasnosti i lošoj sigurnosti radi
po građane ove zemlje zbog nemara institucije koja je dužna da posao
uništavanja oružja radi na transparentan način“.

Budući da je
jedan od razloga za prijem BiH u MAP i rješavanje pitanja uništavanja
oružja, ona je dodala „da oni koji su trebali da budu obaviješteni kako
to BiH radi, nisu bili obaviješteni i da se radi o prevari“.

Izazila
je uvjerenje da će Agencija za istrage i zaštitu BiH, koja vrši
istragu, naći sve one koji su uključeni u ove „malverzacije“.

Najavila je i narednu pres-konferenciju na kojoj će detaljno govoriti o pitanjima koje je danas postavila.

Avaz