Evropska unija tjera BiH u jedinstven ekonomski prostor

U organizaciji Ureda Evropske unije u BiH te u saradnji s Predstavničkim domom Parlamentarne skupštine BiH i entitetskim parlamentima, u Sarajevu je krajem marta održana radionica “EU-Jedinstveno tržište i monetarna unija”.Riječ je o seminaru namijenjenom uposlenicima parlamentarnih tijela BiH, FBiH i RS kojem je cilj pružanje pomoći za bolje razumijevanje načela unutrašnjeg tržišta EU.

Genjac: BiH još nema jedinstvenog tržišta

 Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH Halid Genjac misli da je najvažniji posao koji stoji pred zemljama koje se pripremaju za članstvo u EU usklađivanje i transpozicija evropske legislative u pravni sistem države. Za BiH je to, kako je naglasio, posebno važno i najsloženije, imajući u vidu složenost ustavnopravnog sistema u BiH.

Genjac tvrdi da BiH još nema jedinstveno tržište, iako se obavezala Privremenim sporazumom i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU da će postepeno pripremiti uvjete i osigurati jedinstven ekonomski prostor.

– Nisu još sve mjere provedene i imamo problema s nekim ključnim stavkama. Uglavnom je riječ o sporenjima šta je nadležnost države, a šta nadležnost entiteta zbog čega se kasni s usvajanjem zakona koji osiguravaju pretpostavku za slobodu tržišta – izjavio je Genjac.

Bivši član Evropskog parlamenta Robert Moreland govorio je o značaju jedinstvenog tržišta, napominjući da je tri četvrtine EU pokrivene ovim tržištem.

On pojašnjava da se pod jedinstvenim tržištem EU podrazumijeva uklanjanje svih prepreka za trgovinu te slobodno kretanje robe, kapitala i usluga.

Zašto se bježi od jednistvenog bh. ekonomskog tržišta?

Tijela Evropske unije već  godinama pokušavaju da uvjere naše političke lidere zašto je važan jedinstven ekonomski prostor jedne, pogotovu male zemlje, kakva je Bosna i Hercegovina. Jedinstveni ekonomski prostor u BiH izbjegavaju skoro svi, a posebno vlasti u Republici Srpskoj. Na taj način žele oslabiti ionako slabu državu, a još važniji je razlog iako je BiH u divljem kapitalizmu da svako u svoj nahiji ekonomijom vlada po socijalističkom modelu i da nesmetano krade i troši narodne pare.

 Još uvijek evropski napori da u BiH uvedu ekonomsko fer privređivanje po svjetskim standardima ne postižu željene rezultate. Njihovom podrškom se nastoji promovisati nastanak aktivnog privatnog sektora i pružiti pomoć pri kreiranju zakonskog okvira koji će biti u skladu sa pravilima jedinstvenog tržišta EU. Napredak ovih ključnih pitanja ima direktan i pozitivan uticaj na životni standard cjelokupne populacije.

Naša zemlja je početna sredstva za ekonomsku regeneraciju BiH dobila još 1997. godine kada je EU prvi put uložila svoja sredstva u Evropski fond za Bosnu i Hercegovinu, koja su omogućila da lokalne banke prošire ponudu dugoročnih kredita za poduzetnike. Od tada je ukupno 66 miliona eura bilo dostupno putem ovakvog finansijskog instrumenta, koji pomaže u osnivanju malih i srednjih preduzeća i jačanju bankarskog sektora.

EU je, također, osigurala 120 miliona eura za makrofinansijsku podršku kroz bespovratna sredstva i kredite kako bi podržala platnu bilansu BiH. Ova podrška se u velikoj mjeri, preusmjerava na pomoć održivom ekonomskom razvoju i pripremi BiH za integrisanje u EU. Ona je pomogla integraciju BiH u svjetsku ekonomiju a, posebno u ekonomiju EU.

Uspavani menadžeri

 Korporativno upravljanje se odnosi na procese, običaje, politike, zakone i institucije koje utiču na način kako se korporacija usmjerava i kako se njome upravlja. Dobro uređeno korporativno upravljanje omogućava preduzećima rast i napredak i donosi ekonomsku dobit cijelom društvu. U bh. preduzećima, okvir za korporativno upravljanje je slab i zbog toga je proces restrukturiranja preduzeća veoma spor. Ovo potiče od nedovoljne motivacije menadžera i vlasnika da preuzmu djelotvornu kontrolu nad preduzećima i procesom restrukturiranja. Postojeći zakonski okvir i institucionalne aktivnosti, također, su neodgovarajuće.

Privatizacija u BiH je rezultirala određenom vlasničkom strukturom u kojoj su privatizacijski investicijski fondovi, dioničari unutar preduzeća i država postali glavni dioničari velikog broja preduzeća. Rascjepkano vlasništvo nad dionicama, odsustvo uticajnih i djelotvornih vlasnika, dominacija dioničara unutar preduzeća i slaba motivacija da se privuku investitori, zajedno, su doprinijeli da korporativno upravljanje bude nedovoljno jako.

Svjetska banka će provesti projekat, koji finansira EU, a koji treba da transformiše privatizacijske fondove u aktivne vlasnike koji mogu unaprijediti stvarnu vrijednost svoje uloge kroz unaprijeđenje menadžmenta, obnovu preduzeća i privlačenje novih kupaca i investitora. Ukupno je preko 2,5 miliona eura osigurano da bi se unaprijedilo korporativno upravljanje.

Strana ulaganja zahtjevaju jedinstveni ekonomski prostor

U skladu sa PSP, podrazumijeva se da BiH ima obavezu da uspostavi svoje jedinstveno tržište, koje se naziva jedinstveni ekonomski prostor a koji korespondira unutrašnjem tržištu EU. Jedinstveni ekonomski prostor je geografsko područje na kojem unutrašnje granice ne predstavljaju prepreku za ekonomske aktivnosti. Osnivanje jedinstvenog ekonomskog prostora unutar BiH ključno je za ekonomsku obnovu, upostavljanje slobodnog tržišta i za privlačenje neophodnih stranih ulaganja.

Sarađujući sa partnerima iz državne i entitetskih vlada, podrška EU predstavljala je značajan doprinos rješavanju ovog problema razvijajući novi sistem tehničke regulative koji uređuje pitanja sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane. Prednosti sistema uključuju ispunjavanje zahtjeva PSP, približavanje zahtjevima Acquis Communautairea, te zahtjevima regulative STO, koje priznaju kao jedine legitimne prepreke slobodnoj trgovini pitanja koja se tiču zdravlja i sigurnosti kao i zaštite okoline.

U vezi sa industrijskim proizvodima, važan iskorak naprijed bio je ugrađivanje postojećih direktiva EU u zakonski okvir BiH te ugrađivanje brojnih direktiva EU o sigurnosti mašina i električne opreme u nacrte državnog zakonodavstva u ovoj oblasti. Standardiziranje industrijske proizvodnje pomaže u osiguravanju sigurnosti radnika, štiti zdravlje potrošača i vrši prevenciju ili smanjuje zagađenje okoline. Do sada je u kreiranje jedinstvenog ekonomskog prostora podržano sa 3,8 miliona eura.

Urušeni regionalni ekonomski razvoj

 EU je već isprobala i provjerila regionalni pristup koji dokazano vodi ka ravnomjernom ekonomskom razvoju osiguravajući usmjeravanje sredstava na područja kojima su ona najpotrebnija. EU je kreirala posebne fondove, koji se ne preraspodjeljuju na nivou jedne države nego na regionalnoj osnovi.

Od 1999. godine, Evropska unija aktivno pruža podršku projektima lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, i to prvo kroz pilot projekte u Tuzli i Mostaru, a potom je uslijedio QIF program u 2000. godini, koji je podržao prve lokalne i subregionalne razvojne inicijative i projekte za otvaranje novih radnih mjesta za povratnike i domaće stanovništvo koji su rezultirali sa oko 2.000 novih radnih mjesta.

Od 2003. godine, savjetodavna podrška je pomogla uspostavljanje i jačanje rada pet regionalnih razvojnih agencija u BiH, te im pružila podršku u izradi Strategija regionalnog ekonomskog razvoja, koje su razvijene u procesu u kojem su učestvovali brojni zainteresovani iz javnog i privatnog sektora. EU nastavlja da osigurava savjetodavnu podršku agencijama, a sada, također, pomaže Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose da upostavi neophodan zakonski okvir za MSP i regionalni ekonomski razvoj, uključujući i osnivanje Vijeća za razvoj i poduzetništvo.

RED Fond osigurava bespovratna sredstva za projekte regionalnog razvoja koje širom BiH provode domaći NVO, poslovna i turistička udruženja i drugi kako bi pomogli razvoj turizma i MSP-a. Do danas je RED Fond podržao 48 projekata ukupne vrijednosti 7,7 miliona eura. Daljih 3,8 miliona eura odnedavno je dostupno za ove projekte kao dio CARDS 2006 programa. Sa preko 11,2 miliona eura podržane su lokalne i regionalne razvojne aktivnosti.

U infrastrukturu i transport EU uložila 100 miliona eura

Transportna infrastruktura je ključna za slobodno kretanje roba i ljudi. Ona unaprijeđuje ekonomsku obnovu čineći tržište dostupnim. Od 1996. do 2001. godine EU podrška je, prevashodno, bila usmjerena na fizičku obnovu infrastrukture dok je podrška programa CARDS 2005-2006 bila usmjerena na institucionalni razvoj i olakšavanje pristupa međunarodnim kreditnim institucijama.

EU je uložila gotovo 100 miliona eura u ovaj sektor tokom proteklog desetljeća, od čega je četvrtina ovih sredstava utrošena na potpunu ili djelimičnu obnovu ključnih saobraćajnih i željezničkih mostova. Dodatnih osam miliona eura je osigurano za obnovu puteva dok su vozila bila donirana javnim saobraćajnim preduzećima kako bi se osigurala sigurna i udobna vožnja njihovim vozilima u oba entiteta.

Podrška je uključivala preko 12 miliona eura za ponovno uspostavljanje kontinuirane elektrifikacije željeznice na Panevropskom Vc koridoru, obnovu objekata u kojima se održavaju vozovi i osiguranje alata i rezervnih dijelova za entitetska željeznička preduzeća. Dodatnih 11 miliona eura je uloženo za obnovu aerodroma Sarajevo, Banja Luka i Mostar, uključujući i obnovu i nabavku opreme za zgrade terminala i obnovu piste.

Naš je spas ulaganje u energetski sektor

 U poslijeratnom periodu, podrška EU je bila usmjerena na obnovu energetskog sektora. Proizvodnja energije je sada dosegla 85 posto prijeratne proizvodnje.

BiH se obavezala na reformu energetskog sektora, pa u skladu s tim, u oktobru 2005. godine, potpisala “Sporazum o energetskoj zajednici (Energy Community Treaty)”, kojim su se zemlje jugoistočne Evrope obavezale na razvoj funkcionalnog tržišta električnom energijom (uključujući liberalizaciju tržišta) i integrisanje u unutrašnje tržište EU električnom energijom.

Do 2006. godine, sektor električne energije u BiH se sastojao od tri vertikalno integrisana, monopolistička preduzeća u državnom vlasništvu od kojih je svako imalo vlastite izvore sirovina, elektrane, mreže za prenos i objekte za distribuciju. Suština reforme energetskog sektora uključuje transformaciju ovih vertikalno integrisanih preduzeća u posebne strukture za generisanje, prenos i distrubuciju energije.

Sistem za prenos je ujedinjen u dva preduzeća: Nezavisni operativni sistem (ISO), registrovan 2005. godine, odgovoran je za upravljanje mrežom prenosa, dok je Preduzeće za prenos energije (Transco), registovano 2006. godine, odgovorno za prenos, održavanje i izgradnju. EU je investirala gotovo 4,5 milion eura u energetski sektor BiH.

Konačno Federalna vlada odlučila je da pokrene projekte u energetskom sektoru, jer to je naše jedino bogatstvo i izvozni proizvod koji možemo ponuditi Evropi. Iste namjere imaju i u manjem entitetu u Republici Srpskoj i ovo je jedan od načina ka jedinstvenom tržištu u BiH.

Svevijesti