Boris Tadić ne želi posjetiti glavni grad BiH!?

Međutim, kao ni do sada, predsjednik Srbije neće posjetiti glavni grad BiH, Sarajevo, za koji mu već godinama stoji poziv. Tadić bi dolaskom u Sarajevo pokazao da stoji iza svojih riječi, da Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma podržava cjelovitu i jedinstvenu BiH.

Međutim, slika na terenu je drugačija, jer ministar vanjskih poslova Srbije i sam predsjednik svojim izjavama često podržavaju politiku premijera RS, koji se smatra jednim od glavnih kočničara u napretku BiH.Dolazak Borisa Tadića u Sarajevo uspjehom bi smatrao i ambasador BiH u Srbiji Boriša Arnaut.

On je dobio agreman nakon drugog pokušaja postavljanja za ambasadora. Prvi put kad su ga vlasti kandidovale, iz Beograda je optužen da je potpisivao državljanstva mudžahedinima. Međutim, Beograd je priznao svoju grešku i Arnaut je 1. marta, nakon tri godine, postavljen za ambasadora BiH u Srbiji. Samo dva dana nakon dolaska u Srbiju, u Londonu je uhapšen ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i odnosi između dvije zemlje postali su veoma napeti.

Međutim, samo nekoliko dana nakon njegovog puštanja da se brani sa slobode, oglasio se predsjednik Srbije Boris Tadić izjavom da Ganiću može da se sudi i u BiH, da on nema ništa protiv, ali da mu je bitno da se pravda zadovolji. To bi mogao da bude jasan znak da Srbija nema dovoljno dokaza za izručenje Ganića toj zemlji.

“Ja sam došao sa najboljom namjerom, i uvjeren sam da je namjera mojih šefova, da daju jasnu poruku Srbiji, da BiH ima dobru namjeru da saradnjom u u regionu idemo brže ka Evropskoj uniji. Svađama aposulutno nemamo šanse”, kaže Arnaut.

U slučaju Ejupa Ganića u londonskom sudu danas se održava pretres na kome će se utvrditi procesne pretpostavke za početak ekstradicionog postupka. Podsjetimo, izručenje Ganića traže i BiH i Srbija. Konačnu odluku o izručenju Ganića donijeće britanski ministar unutrašnjih poslova. Predsjednik SDA Sulejman Tihić podsjetio je u ponedeljak, 12. marta, da su BiH i Srbija potpisale sporazum kojim su određeni uslovi koji će sud suditi u određenim slučajevima.

“To znači da se sudi prema mjestu izvršenja krivičnog djela, državljanstvu, tome gdje su dokazi i mjestu prebivališta optuženog. Za Dobrovoljačku je po tome nadležan Sud BiH”, rekao je.

Činjenica da BiH u Srbiji nije imala ambasadora tri godine svakako je uticala dodatno na pogoršanje odnosa između dvije zemlje. Međutim, nije problem samo odnos dvije države. Problem je i reakcija vlasti Republike Srpske na dešavanja u Federaciji i na ponašanje Srbije, koja u tom entitetu ima vjernog saveznika. Svaka manja tenzija na relaciji Sarajevo – Beograd dobije svoj oblik i u odnosu Banja Luka – Sarajevo. Nakon slučaja Ganić, vlasti iz RS su najavile povlačenje iz institucija, a činjenica da predsjednik Srbije dolazi u Mostar, a ne u Sarajevo, pokazuje da njeguje odnose sa saveznicima premijera RS Milorada Dodika, u ovom slučaju sa predsjednikom HDZ-a, Draganom Čovićem. Takođe, nakon usvajanja Deklaracije o zločinu u Srebrenici u Skupštini Srbije, političari iz RS su osjetili potrebu da javno kažu da “ona neće narušiti posebne odnose tog entiteta sa Srbijom”.

Ambasador BiH u Srbiji kaže da su upravo tenzije u samoj zemlji najozbiljniji problem.

“Jedan od ključnih detalja u vezi sa hapšenjem Ejupa Ganića, jeste činjenica da je došlo do jakih tenzija između dva enititeta u BiH, a prenijele su se i u institucije, u parlament, u ministarstva… Osjeti se ta različitost tumačenja slučaja Ejupa Ganića”, pojašnjava Arnaut i dodaje da veliku ulogu u stvaranju tenzija imaju i mediji koji od male iskre prave ozbiljne probleme. Komentarišući činjenicu da još samo BiH nije donijela deklaraciju o genocidu u Srebrenici Arnaut kaže: Sve je već rečeno o Srebrenici. Hag je rekao svoje, američki kongres, evropske zemlje su rekle svoje.

“Naša je situacija takva kakva je, teško je i očekivati da BiH bude prva ili među prvim koja će donijeti tu rezoluciju. Ne zato što ne želi, nego jednostavno takva je politička konstelacija da to nije realno očekivati”.

Međutim, ambasador BiH u Srbiji ipak očekuje konkretne poteze na saradnji i izgradnji dobrih odnosa dvije zemlje.

“Smatram da treba da se pokaže dobra volja jer time pokazujemo Evropi da možemo da sarađujemo. Međutim, za to su, sem izjava, potrebni i konkretni potezi”, kaže Arnaut. On smatra da bi se to najbolje očitovalo kroz privrednu saradnju, izgradnju puteva, bolje povezivanje, izgradnju infrastrukture te zajedničke nastupe na tržištima zemalja u Africi i Aziji.

Samo dan nakon posjete Borisa Tadića Hercegovini, u zvaničnu posjetu BiH stiže i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, koji će sem šetnje, pokazati i kako izgledaju konkretni potezi. On će se pokloniti žrtvama zločina u Ahmićima, selu u kojem su 16. aprila 1993. godine pripadnici hrvatske vojske ubili 116 civila, među kojima 32 žene i jedanaestoro djece. Josipović će, međutim, posjetiti i mjesto Grabovicu, dvadesetak kilometara sjeverno od Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizovane brigade Armije BiH 8. i 9. septembra 1993. ubili 33 hrvatska civila. Ovim činom Josipović će postati prvi hrvatski predsjednik koji se poklonio bošnjačkim žrtvama hrvatskih ratnih zločina u BiH.

DW