Za poslanike iz RS-a sporni 1. mart, 25. novembar i 11. juli

Predloženim zakonom predviđeno je da državni praznici BiH, osim Nove godine i Prvog maja, kao međunarodnih praznika, budu: 1. mart – Dan nezavisnosti BiH; 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope; 22. maj – Dan pristupanja BiH u članstvo Organizacije ujedinjenih naroda; 11. juli – Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova; 27. juli – Dan ustanka protiv fašizma u BiH i 25. novembar – Dan državnosti BiH.
Predloženi zakon o praznicima BiH definira i neradne dane u BiH za vrijeme vjerskih praznika.
Za poslanike stranaka iz Republike Srpske predloženi zakon je neprihvatljiv, a posebno su sporna tri datuma: 1. mart – Dan nezavisnosti BiH, 25. novembar – Dan državnosti BiH i 11. juli – Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova.
Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić je kazao da je 1. mart dan najveće nesreće za srpski narod.
Poslanik PDP-a Branko Dokić smatra da predlagač ovaj zakon nije predložio s namjerom da on „prođe“, nego s nekom drugom namjerom.
I za njega je 1. mart kao dan nezavisnosti BiH neprihvatljiv, jer je, kako je kazao, to dan „koji nas je definitivno uveo u rat“. Naveo je da u predloženom zakonu nema 21. novembra koji je „donio mir“.
Poslanik HDZ-a 1990. Vinko Zorić je kazao da će poslanici te stranke podržati zakon u prvom čitanju, ali je najavio da će imati puno amandmana.
Poslanik SDS-a Mirko Okolić je, ističući da predloženi zakon vjerovatno neće dobiti prolaznost jer ga neće podržati poslanici stranaka iz RS, predložio zaključak da Predstavnički dom formira komisiju za izradu zakona o praznicima BiH u kojoj bi sudjelovali predstavnici svih političkih stranaka.
Fena