U BiH živi 26.000 osoba koje se žele vratiti u mjesta iz kojih su izbjegli

Prijedlog revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma prošle je godine bio u parlamentarnoj proceduri. Podržan je u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda državnog parlamenta jer su protiv bili delegati iz srpskog naroda.

Nakon što ovaj dokument nije usvojen u Domu naroda, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH provelo je aktivnosti na njegovoj doradi. Na temelju diskusija u Parlamentarnoj skupštini, Ministarstvo je identificiralo potrebu za konceptualnim rješenjima u dvije specifične oblasti: suštinsko okončanje procesa povratka do 2014.  i pristup pripadajućim pravima izbjeglica i raseljenih osoba na naknadu štete u kontekstu Aneksa VII, saopćeno je ranije iz ovog ministarstva.

Uz ovaj dokument, Ministarstvo je sačinilo Okvirni program povratka 2009.-2014. godina i Koncept za rješavanje pitanja nadoknade štete za imovinu koja ne može biti vraćena izbjeglicama i raseljenim osobama u smislu pripadajućih prava iz Aneksa VII Dejtonskog sporazuma s Akcionim planom.

Član Zajedničke komisije, inače delegat iz srpskog naroda u Domu naroda PSBiH, Drago Ljubičić je danas kazao novinarima da nije zadovoljan predloženom strategijom.  

„Nisam zadovoljan iz razloga što nisam prepoznao u ovoj novoj ponuđenoj strategiji nešto posebno novo. Suština ove strategije nije se mnogo promijenila u odnosu na prvi prijedlog. Danas je na sjednici komisije prošla ovu fazu iz razloga da ne zaustavljamo proceduru zato što je strategija predložena u dnevni red naredne sjednice Predstavničkog doma. Nismo željeli da zaustavljamo tu proceduru, a koju će sudbinu dalje doživjeti, vidjećemo“, kazao je Ljubičić.

Ponovio je da se suština ovog dokumenta nije promijenila mnogo u odnosu na ono na šta su stavili primjedbe i za prethodni dokument. Jedna od tih primjedbi odnosila se i na mogućnost nadoknade štete.

„Prepoznao sam taj dio. To je jedan mali pasus koji je novina. Ne sporim to, međutim, to nije dovoljno kad je u pitanju jedan takav sveobuhvatni dokument. Ipak je ovo jedan ozbiljan dokument, odnosi se na jednu vrlo osjetljivu kategoriju stanovništva u BiH“, smatra Ljubičić.

Po njegovim riječima u BiH je oko 26.000 stanovnika BiH koji su se izjasnili da se ne žele vratiti u predratno mjesto življenja.

„Oni su se odlučili za novo mjesto boraka u BiH, što im je Dejtonski mirovni sporazum omogućio, definirana su njihova prava i po tom osnovu. Nisam dovoljno prepoznao da je u ovom novom dokumentu dat jedan veći značaj koji zaslužuju, tako da se suština ovog dokumenta, po meni, nije značajno promijenila“, kazao je Ljubičić dodajući da će se potruditi u redovnoj proceduri da daju svoj doprinos da se ovaj dokument popravi.

Avaz