TV Fokus: Hapšenje Ganića zbog stvaranja ravnoteže Karadžiću!?
Srbijanske vlasti u Beogradu vode politiku dvostrukih standarda kada su u pitanju odnosi sa Bosnom i Hercegovinom. Na nivou javnih izjava i diplomatskih poruka, srbijanski zvaničnici insistiraju na dobrim odnosima sa zvaničnim Sarajevom, iako u sferi realnih odnosa ne čine ništa da tako zaista i bude.
Praktički, niti jedno otvoreno pitanje između BiH i Srbije nije riješeno u posljednjih nekoliko godina, tako da se čak i ono malo potpisanih sporazuma može nazvati, tek pokušajem da se odnosi dvije zemlje, koliko-toliko stabilizuju.
Najspornije u cijeloj ovoj priči za BiH je to što Srbija želi pred svojim sudovima suditi državljanima BiH za navodne ratne zločine, koji su počinjeni na teritoriji naše zemlje.
Nakon suđenja iliji Jurišiću, dogodio se još jedan slučaj.
Ovoga puta radi se o pokušaju izvođenja pred sud člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Slučaj je dodatno zakomplikovan činjenicom da je Ganić po osnovu zahtjeva iz Beograda uhapšen u Londonu, gdje je boravio u službenoj posjeti.
Srbijansko tužilaštvo, naime, Ganića drži odgovornim za ubistvo vojnika nekadašnje JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, te tvrdi da je upravo on jedan od osumnjičenih za izdavanje naredbe o vatrenom djelovanju.
U ovom međunarodnom pravosudnom slučaju, najinteresantnijim se čini to što su zvanične vlasti Velike Britanije pristale da postupe po zahtjevu srbijanske vlade, iako ih ništa na to nije obavezivalo.
Štaviše, londonski sud Ganiću je odredio pritvor do konca marta, te odbio ponuđenu kauciju i puštanje na slobodu do konačne odluke.
Zbog svega ovoga, teško je povjerovati kako se u slučaju Ganić radi samo o pravosudnom predmetu, oko sukoba nadležnosti.
U svim dosadašnjim srbijanskim pokušajima da se uhapse, recimo, bivši čelnici oslobodilačke vojske Kosova, Beograd nije imao uspjeha, ali je evo u „slučaju Ganić“ zvanični London pokazao puno razumijevanje za klimave argumente srbijanskog pravosuđa.
Nisu bez osnova ni procjene kako je hapšenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH izvedeno sa ciljem stvaranja nekakve ravnoteže u zločinima i to u trenucima kada je pred Haškim sudom i zvanično počelo suđenje Radovanu Karadžiću.
Sudbina Ejupa Ganića sada je čvrsto u rukama londonskog pravosuđa koje će se morati odrediti spram zahtjeva iz Beograda, ali i iz Sarajeva o njegovom izručenju.
Posljedice eventualnog izručenja Ejupa Ganića Srbiji imale bi katastrofalan efekat na cjelokupnu pravnu sigurnost u BiH. Time bi se, naime, stvorio pravni presedan prema kome bi zvanični Beograd mogao suditi bilo kome iz BiH ko je imao hrabrosti ustati protiv srpskocrnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Smije li se to dogoditi i kome u međunarodnoj zajednici odgovara politika vještački fabrikovane jednake odgovornosti?
(rtm)