Šta je Srebrenica Srbiji?

Poslanička grupa Za evropsku Srbiju, koju predvodi Demokratska stranka (DS), smatra da je riječ o usaglašenom dokumentu, oko kojeg ne bi trebalo voditi dalje rasprave. Međutim, opozicija se protivi ovoj deklaraciji, a i pojedine poslaničke grupe vladajuće koalicije smatraju da bi trebalo donijeti sličan akt u kome bi se osudili zločini nad Srbima u bivšoj SFRJ.

Primjedbe imaju čak i oni koji pozdravljaju pozitivne korake Srbije ka pomirenju u regionu, i koji su vršili pritisak na predsjednika Srbije Borisa Tadića da se ovakva deklaracija donese. Nevladin sektor tako vlastima zamjera što se u tekstu deklaracije jasno ne osuđuje „genocid“ u Srebrenici, već se u njoj samo osuđuje „zločin“ koji je tamo počinjen. Sa druge strane, ima i onih koji misle da Srbija nije ni trebalo da donosi ovakvu deklaraciju.  

Bez bitnog utjecaja

Politički analitičar Đorđe Vukadinović smatra da je riječ o politički ishitrenom potezu, koji je kontraproduktivan i neće doprinijeti uspostavljanju pomirenja u regionu:

„Ova rezolucija je bila nepotrebna i mislim da će donijeti više štete nego koristi, osim možda neke pozitivne ‘recke’, nekog pozitivnog izvještaja, u briselskim kancelarijama, kada je riječ o Srbiji. Ali, ona neće bitno uticati niti na evropske integracije Srbije, niti na stabilizaciju odnosa u regionu, nego će samo još neke stare rane ponovo obnoviti i oživjeti neke duhove prošlosti.“

Nezavršen posao

Direktor Građanskih inicijativa Miljenko Dereta ocjenjuje za Dojče Vele da je deklaracija rezultat političkih kompromisa i da je nije trebalo donositi u ovakvom obliku. On kaže da je ovo propuštena prilika da se pojedine političke partije jasno profilišu u odnosu na taj događaj:

„Mislim da je to odlaganje koje ostavlja na dnevnom redu nešto što će trajno biti jedan mali kamen spoticanja u našim regionalnim odnosima sa Bosnom i Hercegovinom. Ili mi mislimo da smo na ovaj način rekli šta imamo i sad smo, eto, ponovo slobodni – oslobođeni svake odgovornosti i možemo da kažemo: ‘Eto, mi smo svoj dio posla uradili, sada je na vas red da osudite zločine nad srpskim narodom’. Mislim stoga da je to jedan nezavršen posao, urađen kuso, urađen na pogrešan način i apsolutno sa pogrešnom formulacijom.“

Važno je da se otvorila tema

Riječ je o kompromisu koji neće zadovoljiti nikoga na političkoj sceni Srbije, objašnjava Vukadinović, i stoga će on samo izazvati dodatne potrese na unutrašnjem planu:

„Vi već vidite najave, ako mogu da kažem agresivne ili prijeteće, iz redova Islamske zajednice u Srbiji, od strane gospodina Zukorlića. Vjetar u jedra će na taj način dobiti i desni i lijevi ekstremizam na srpskoj političkoj sceni. Jedni će biti očajni i ogorčeni što se eksplicitno ne pominje riječ ‘genocid’, a vidite i veliko nezadovoljstvo u ovom i zvaničnom i nezvaničnom dijelu desne nacionalne političke scene koji će ovu rezoluciju proglasiti za izdaju nacionalnih interesa.“

Miljenko Dereta ipak ističe da je inicijativa predsjednika Srbije Borisa Tadića bila sa dobrim namjerama i da je pozitivno što je on tu temu vratio na dnevni red. Neki političari su se deklarisali i pri tome nas nisu iznenadili, kaže Dereta. Veoma je važno, zaključuje on, da se tim povodom u srpskoj javnosti otvorila polemika o Srebrenici.

DW