Sporna lista poslana UN-u iz Ministarstva vanjskih poslova

Prije sasmo nekoliko dana iz sankcionog Komiteta “1267”, koji u Vijeću sigurnosti održava listu od blizu 500 imena pojedinaca i organizacija koi se sumnjiče za veze sa Al-Kaidom i talibanima, je našem programu potvrđeno da iz Bosne i Hercegovine nije stigao nikakv zahtjev za dodavanjem novih imena na njihov spisak. Oni nisu znali ni za kakvu skupinu od 45 bosanskohercegovačkih organizacija i nevladinih udruga koja bi bila pridružena postojećem spisku.

Kako sada međutim saznajemo, nova “bh.lista” je ipak dospjela u Vijece sigurnosti, ali u drugi komitet. Tacna je dakle informacija da je komitet Vijeca sigurnosti “1267” svoju konsolidovanu listu posljednji put ažurirao 11. marta 2010, i da je na njoj je ostalo sedam organizacija i svega jedna osoba iz BiH, o čemu je DW već izvjestio. Ali je isto tako tačno, da je “Lista 45” također dospijela u Vijeće sigurnosti, te da o tome bh.javnost do sada nije imala potvrdu.

Lista bez strične analize

Jedan visoko rangirani diplomata u Ujedinjenim narodima, podrobno upoznat sa glavnim detaljima ovog slučaja koji sa pravom potresa javnost u Bosni i Hercegovini, potvrdio je u petak poslije podne (19.3.) za Radio Deutsche Welle da je lista na kojoj je doista čak svih 45 pominjanih organizacija iz BiH, a koje bh.sigurnosne službe dovode u ne sasvim objašnjenu spregu s mogućim teroristima, ipak dostavlena je u Kontrateroristicki komitet (Counter Terorism Committee – CTC). On je rekao da je to učinjeno još početkom februara ove godine, praktično – bez čekanja ili dodatne ekspertske analize bh.diplomata u Misiji BiH u New Yorku.

Pomenutu “Listu 45”, na kojoj su neka imena za koje je teško povjerovati da bi mogla proći ekspertsku lupu ovog (CTC) komiteta Vijeća sigurnosti, na adresu Stalne Misije BiH u New Yorku, odaslali su iz Ministarstva Vanjskih poslova BiH. Zato će biti interesantno vidjeti po čijem je tačno nalogu ona poslata u New York. Ukoliko se u njoj doista utvrde nepreciznosti na koje se sumnja, te se pokaže da je netačna ili nepotpuna, to bi moglo nanjeti štete BiH. Ostaje da se vidi i tko je potpisao zahtjev za slanje takve nedovoljno provjerene liste u New York, uz instrukcije da se ona žurno dostavi Vijeću sigurnosti. Važno je razjasniti i koliko je o svemu tome znao sam vrh MVP BiH, na čelu sa ministrom vanjskih poslova Svenom Alkalajem.

Zaduženje za neiskusne

Deutshe Welle još saznaje da je tzv. “Listu 45”, o kojoj će sigurno još biti riječi, iz Misije BiH u UN-u, poslala nižerangirana diplomatkinja, kojoj je New York prva diplomatska destinacija u karjeri. No, i pored toga, dotičnoj je povjereno da u ime Misije BiH – samostalno vodi suradnju sa CTC odborom Vijeća sigurnosti, a pred kraj prošle godine je čak doživjela i promociju u karjeri.

Zbog vikenda o svemu se još nije oglasio predsjedavajući CTC Komiteta “1373”, turski ambasador u Ujedinjenim narodima, i njen stalni predstavnik u Vijecu sigurnosti Erturgal Apakan. Izvršni direktor CTC odbora je australijski ambasador Mike Smith, koji ovu funkciju obavlja kao uposleni dužnosnik UN-a, na zahtjev glavnog tajnika Ban Ki-Moona. Ovim odborom su protekle dvije godine predsjedavali i hrvatski diplomati Mirjana Mladineo, Neven Jurica i Ranko Vilović..

Najagilniji odbor u Vijeću sigurnosti

Ovaj sankcioni odbor – CTC, ustanovljen je posebnom rezolucijom Vijeća sigurnosti br. 1373, usvojenom neposredno nakon teroristickih napada na SAD 11. 9.2001. CTC ima donekle širi djelokrug moguće akcije, u odnosu na održavanje lista pojedinaca i organizacija u sprezi s Al-Kaidom i talibanima, o kojima se  brine pomenuti Komitet “1267”, a na čijim je listama još uvjek sedam međunarodnih organizacija sa podružnicama u BiH.

Rezolucija Vijeća sigurnosti 1373 zahtjeva od svih država članica Ujedinjenih naroda da djeluju preventivno u suzbijanju terorizma, te posebno njegovog planiranja i financiranja. Izmedju ostalog, rezolucija omogućava mandat ovom Komitetu Vijeća sigurnosti da pruža ekspertsku i tehničku pomoć zemljama koje prijavljuju pritužbe sa mogućim problemima oko terorizma.

To podrazumjeva i neposrednu suradnju regionalnih organizacija oko razmjene informacija, uključujući i aktiviranje Interpola. CTC komitet Vijeća sigurnosti ima mandat i obavezu da vrši monitoring implementacije pojedinih mjera, kao što je “izvođenje terorista pred lice pravde”, nadgledanje graničnih prijelaza, zabrana šverca oružjem, sprječavanje trgovine ljudima, te obaveze država članica UN-a prema međunarodnom pravu, posebno poštivanju ljudskih prava i humanitarnog prava u vezi sa ovim pitanjima.

O mogucim kontraverzama oko pominjane bh. liste od 45 organizacija, nije se još oglasio niti šef Misije BiH u New Yorku, i njen stalni predstavnik u Vijecu sigurnosti, mladi ambasador Ivan Barbalić, koji još nije odgovorio na poziv Deutsche Wellea da o svemu progovori u okviru svojih zaduženja i odgovornosti.

DW