Ništa od skidanja zaštite s haških dokumenata

Pomoć sudovima
– Ovdje je riječ o govoru predsjednika Tribunala Patrika Robinsona (Patrick) pred Vijećem sigurnosti UN-a u decembru prošle godine. Ne radi se o specifičnim dokumentima, već o projektu da se od ove godine pa do kraja rada Tribunala prođe kroz svaki predmet koji je u toku ili je dovršen.
Na neki način, evoluirala bi se potreba da li neka osoba ili dokument trebaju i dalje biti pod zaštitom. Ovo je važno, jer bi skidanjem zaštite te dokumente mogli lakše koristiti i domaći sudovi – kazala nam je Nerma Jelačić, portparol Haškog tribunala.
Saglasnost Srbije
Ona navodi da će sigurno biti dosta i svjedoka i dokumenata s kojih će biti moguće skinuti zaštitu, ali da tome prethodi strogo preciziran postupak. Bit će, naime, potrebno, najprije selektirati zaštićene dokumente i svjedoke, zatim kontaktirati sve ljude koji su svjedočili ili dali dokumente i tek onda odlučiti o skidanju zaštite.
– Svi koji proturaju priču da će zaštita biti skidana kako bi se udovoljilo žrtvama, imaju za cilj da se žrtve primire tako da ne traže odgovornost bivše haške tužiteljice Karle del Ponte (Carla), na čiji je prijedlog zaštićen najveći broj dokumenata u procesu protiv Slobodana Miloševića.
Radi se o dokumentima koji se direktno tiču odgovornosti Srbije za rat u BiH i da ih je BiH imala u vrijeme kada se vodio proces pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, pitanje je kako bi taj proces završio. Sa srpske strane gledišta, zaštićeni dokumenti su zatvorena priča i nijedan njihov dokument za koji zvanična Srbija ne da saglasnost, neće moći postati javan – kazao nam je “Avazov” izvor blizak Haškom tribunalu, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Naš sagovornik napominje da je priča o reviziji zaštićenih dokumenata u Hagu u funkciji popravljanja negativnog imidža Tribunala, koji je, zaslugom Karle del Ponte, pomogao da Srbija ostane nekažnjena u procesu koji je protiv nje u Hagu vodila BiH.
Manevri Karle del Ponte
– Najveći broj dokumenata u procesu protiv Slobodana Miloševića zaštićen je na osnovu dogovora Karle del Ponte sa srbijanskim ministrima Svilanovićem i Ljajićem.
Koji su njeni motivi, ne znam, ali znam da je, dok je dogovarala sa Srbijom o sklanjanju dokaza o njihovoj odgovornosti za zločine u BiH, istovremeno optužila cijeli bošnjački armijski vrh, a mrtvog Aliju Izetbegovića smjestila u zločinački stroj, sve da bi napravila situaciju po kojoj su za zločine u BiH svi jednako odgovorni – poručuje “Avazov” izvor.
Avaz