Genetički modificirane šume

Dok je praksa prekrajanja strane DNK unutar žitarica za jelo postala uobičajena u kukuruzu i soji, samo nekoliko kompanija i istraživača su se usudili primijeniti genetičko inženjerstvo na biljke koje osiguravaju esencijalnu dijagonalu ekonomije Sjedinjenih Država – drveće.

Ali to će se uskoro promijeniti. Dva industrijska diva, International Paper Co. i MeadWestvaco Corp., planiraju transformirati zasađene šume na jugoistoku Ujedinjenih Država tako što će ih zamijeniti genetički modificiranim eukaliptusom, brzo rastućim australijskim drvom koje svojom konvencionalnom crtom sada dominira tropskom drvnom industrijom.

Kompanije gurnute u genetički modificirana drveća, predvođene zajedničkim biotehnološkim poduhvatom, ArborGen LLC, nastojat će savladati neke prepreke po prvi put. Najistaknutije rasprave su o kontroverznom prekrajanju gena koje ograničava sposobnost razmnožavanja drveća, misleći na ublažavanje straha da će biološki modificirani eukaliptus postati invazivan i zahvatiti prirodne šume. Ako se takva tehnologija kontrole plodnosti – koja je na udaru u poljoprivredi zbog straha da će je tvrtke koje proizvode sjemenje iskoristiti – pokaže učinkovitom, mogla bi otvoriti vrata genetičkoj modifikaciji mnogih vrsta divljih biljaka, uključujući zakorovljene trave, za upotrebu u proizvodnji energije kao biomasa i u sljedećim generacijama biogoriva bez straha od invazivnosti.

Za iskorištavanje ovakvih višegodišnjih biljaka (tako nazvanih jer, za razliku od jednogodišnjih poljoprivrednih žitarica, one žive i rastu mnogo godina) su već dugo zainteresirane tvrtke i Vlada SAD-a, uključujući Energetski odjel, koji je surađivao s ArborGenom. Biljke, koje uključuju mnoge trave koje su meta za celulozni etanol, mogu biti dobivene kad je potrebno i, obzirom na svoju otpornost, rasti na zemlji ograničene kvalitete. Ipak ostaju mnoga pitanja o učinkovitosti sistema fertiliziranja kojim se koristi ArborGen, koji, prema vodećim znanstvenicima, nikad nisu rigorozno provodili višegodišnje pokuse da dokažu mogu li učinkovito kontrolirati rasprostranjivanje sjemenja. Oni kažu da se mora obaviti više istraživanja prije nego što budu pouzdani takvi sistemii za ograničenje polena i rasprostranjivanje sjemena.

Unatoč ovim prozivkama, ArborGen traži od Vlade ukidanje ograničenja od 2008. godine, uvjetovanih monopolom na svoj eukaliptus, koji je primarno modificiran da bude rezistentan na ledenim temperaturama. Promatrači kažu da ako uspiju, ArborGen bi vjerovatno revolucionarizirao drvnu industriju i krajolik Sjevera, s tim da bi postali prva kompanija na spisku za biološku modifikaciju drveća masivnog opsega.

U najljepšem scenariju, uzgajivači bi koristeći ArborGenovo moguće skupo sjeme trebali uvidjeti ogromnu dobit u produktivnosti i postati omiljena drvna roba za novu generaciju bioenergetske prerade. Jug bi dobio novu Appalachiu; drvo bi trebalo poslužiti kao ugljen. Nagovještavanje ovakvog napretka već kreće, uključujući nedavne riječi da bi njemačka tvrtka RWE AG izgradila najveću svjetsku drvenu biljnu kuglu u Georgiji kao nadopunu svojim pronalazištima ugljena.

Usvajajući eukaliptus kao drvnu robu, Ujedinjene Države bi jednostavno hvatale korak sa zemljama kao što je Brazil, koji je ogromnim nasadima drveća u prošloj dekadi postigao da se okrenu od uvoznika drveta na izvoznike. Kompanija kaže da dok je Jug pilio rastuće nasade borova tokom vremena, bor se očigledno nije mogao natjecati sa eukaliptusom u stopi rasta. “Sjedinjene Države su iza igre u ovome”, kaže Les Pearson, ArborGenov direktor nadzornih pitanja, “puno je zemalja diljem svijeta počelo uzgajati eukaliptus prije mnogo godina.” Doduše, primarno zbog natjecanja sa Sjevernom Amerikom, zahtijevajući tradicionalno američko mekano drvo koje je ugibalo.

Ovaj industrijski progib bi mogao omogućiti da se iznad 10 miliona jutara na Jugoistoku preusmjeri na brzo rastuće eukaliptuse, prema korporativnim predviđanjima. Ali i dalje ostaje nejasno hoće li nascentna bioenergetska industrija biti dovoljna za iskupljenje za izgubljenom potražnjom brazilskih nasada, kaže Curtis Seltzer, savjetnik za drvo koji je proučavao ArborGen i njihova drveća. “Nije mi jasno da će biomasa zanemariti tradicionalna tržišta kako ona opadaju,” kaže Seltzer. “Ali bi mogla.”

IslamBosna.ba / znanost.com