Cikotić: ‘Problem vojne imovine neće biti riješen do samita NATO-a’

On je za današnje izdanje “Nezavisnih novina” rekao da osim što blokira napredak ka članstvu u NATO-u, izostanak trajnog rješenja za vojnu imovinu ovo ministarstvo godišnje košta između četiri i pet miliona KM.
Prema njegovim riječima, podjelu imovine koja ne treba Oružanim snagama BiH otežava i skladištenje viška naoružanja i vojne opreme koje je sada u ovim objektima.
“Dio viška oružja je u objektima koji nam ne trebaju, pa su ova dva pitanja povezana. Dok se ne riješimo viškova, ne možemo predati ni ove objekte iako nam sve to predstavlja veliki trošak”, istakao je Cikotić.
Status vojne imovine ima ukupno 123 objekta, od čega je Ministarstvo odbrane BiH sredinom prošle godine napravilo popis 54 neperspektivna objekta, koja bi trebalo da preuzmu lokalne zajednice u oba entiteta.
Od 21 neperspektivnog objekta, koje mogu preuzeti lokalne zajednice, njih 20 se nalazi na prostoru FBiH, a jedan je u RS.
“RS je preuzela sve objekte. Mi smo saglasni da 69 objekata koji trebaju Ministarstvu i Oružanim snagama budu uknjiženi kao vlasništvo Ministarstva odbrane BiH. Ostale treba da preuzmu entitetske vlade, što je u RS i urađeno. Problem je u tome što Federacije BiH nije preuzela objekte koji im pripadaju”, rekao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za bezbjednosna pitanja Đuro Beronja.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH i premijeri Republike Srpske i Federacije BiH su 2007. godine potpisali sporazum o podjeli vojne imovine. Ovaj sporazum predviđa da entiteti dobiju imovinu koja se nalazi na njihovoj teritoriji, a koja nije potrebna Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH.
Dogovor nikada nije proveden do kraja, jer je Zakonom o zabrani raspolaganja imovinom BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik, obuhvaćena i vojna imovina.