Tri bosanskohercegovačka naroda imaju potpuno različite vizije budućnosti Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje koje su proveli agencija Ipsos Puls i profesor Roland Kostić sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Kako je pokazalo istraživanje, bosanskohercegovačkim Srbima najprihvatljivije uređenje Bosne i Hercegovine predstavlja odcjepljenje Republike Srpske i njezino priključivanje Republici Srbiji. Takva opcija prihvatljiva je za čak 80 posto bosanskohercegovačkih Srba, odnosno njih 53 posto u potpunosti se slaže s tim, a 28 posto ispitanih djelomično se slaže.
Srbima je još donekle prihvatljivo još jedino uređenje s tri federalne jedinice (entiteta), o čemu se pozitivno izjasnilo oko 60 posto ispitanih. Naime, njih 33 posto se s tim u potpunosti slaže s tim, a 28 posto se uglavnom slaže.
Nasuprot tome, u krajevima Bosne i Hercegovine s bošnjačkom većinom prevladava potpora samo za jednu opciju administrativnog uređenja. Preko 80 posto Bošnjaka (68 posto ispitanika u potpunosti a 14 posto donekle) podržava ideju da se BiH mora urediti kao centralizirana država bez županija i entiteta, dok se odbacuju druge opcije decentraliziranog administrativnog uređenja.
Preko 70 posto Hrvata se slaže s uređenjem na tri federalne jedinice
U dijelovima Bosne i Hercegovine sa većinskim hrvatskim stanovništvom, preko 70 posto stanovnika se slaže s administrativnim uređenjem na tri federalne jedinice, odnosno entiteta. S tim se u potpunosti slaže 53 posto stanovnika, dok se donekle slaže njih 19 posto.
Zanimljivo je da u ovim dijelovima BiH niti jedna druga opcija, uključujući i mogućnost priključivanja Hrvatskoj, nema podršku većine ispitanika.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1500 ispitanika, po 500 ispitanika iz svakog od tri dijela BiH. Korišten je slučajni reprezentativni uzorak stanovnika triju dijelova Bosne i Hercegovine.
U usporedbi sa sličnim istraživanjem kojeg su Kostić i Ipsos Puls proveli 2005. godine, kristalizira se slika o relativno nepromjenjivim stavovima s trendom daljnjeg razilaženja među trima narodima. U istraživanju iz 2005. godine u većinskim srpskim dijelovima BiH 68 posto ispitanika je podržavalo odvajanje Republike Srpske i njezino priključenje Srbiji, dok je taj postotak danas dosegao 80 posto.
S druge strane, na prostoru gdje su Bošnjaci većina, dijelom je opala razina podrške centraliziranom uređenju države, s oko 93 posto na oko 80 posto. Među Hrvatima je porasla podrška uređenju BiH po modelu triju entiteta, s oko 52 posto podrške na sadašnjih preko 70 posto, a opala je podrška centraliziranom uređenju države.
Oko 68 posto Srba imalo bi Hrvata za prijatelja, a 75 posto Hrvata imalo bi Srbina za prijatelja
Trendovi nastavka razilaženja triju naroda u viziju uređenja zajedničke države mogu se vjerojatno objasniti i razilaženjima među političkim elitama, odnosno neuspjesima dosadašnjeg procesa pregovora oko uređenja srednjeg nivoa BiH vlasti.
Istraživanje etničke distance među tri bosanskohercegovačka naroda pokazuje da u pozadini razlika u viziju budućnost zajedničke države ne leži nužno međunacionalna mržnja nego primarno različiti politički interesi. Naime, istraživanje etničke distance pokazuje jasno da je većina ispitanika spremna da živi skupa sa drugim narodima u BiH.
U dijelovima sa srpskom većinom, 68 posto ispitanika nema ništa protiv da imaju Hrvata za bliskog prijatelja, a 62 posto bi prihvatilo da im je prijatelj Bošnjak. Kod ispitanika u dominantno bošnjačkim dijelovima države 89 posto bi prihvatilo Hrvata za bliskog prijatelja. a 83 posto bi prihvatilo Srbina. Konačno, u većinskim hrvatskim dijelovima BiH 79 posto ispitanika prihvaća Bošnjaka za prijatelja, a 75 posto Srbina.
Dalje.com