U BiH se sve više jede tijesto, a manje meso
Cijene mesa krajem prošle godine pale su u prosjeku za 15 do sedam posto
Analize udruženja potrošača u BiH pokazuju da građani naše zemlje pojedu mesa dva puta manje od prosjeka u Evropskoj uniji, ali da hljeba troše tri puta više nego što to čine stanovnici drugih evropskih zemalja.
Tako je 2009. prosječna godišnja potrošnja mesa po bh. stanovniku iznosila oko 43 kilograma, a hljeba oko 110 kilograma.
Osnovne potrebe
Prema riječima sekretara Udruženja potrošača RS Dragovana Petrovića, naši građani troše povrća za oko 50 posto manje od evropskog prosjeka, dok BiH sa oko 65 posto učestvuje u prosječnoj evropskoj potrošnji mliječnih proizvoda te sa samo 20 posto u konzumiranju voća.
– Oko 70 posto građana u BiH je ugroženo i oni jedva zadovoljavaju osnovne životne potrebe, stoga ne čudi što je u prehrani došlo do poremećaja supstitucije. Jedemo sve manje kvalitetnu hranu, pa se naša ishrana bazira uglavnom na jelima od tijesta, što, nutricionistički posmatrano, nije dobro – ocijenio je Petrović.
Analitičari kretanja na tržištu cijena ističu da je veliki pad potražnje za mesom i mesnim prerađevinama u prošloj godini izazvao pad cijena ovih proizvoda, dok su cijene pekarskih proizvoda ostale iste iako su žitarice znatno pojeftinile na svjetskom tržištu, a BiH još ima i velike zalihe ovih sirovina.
– Cijene mesa krajem prošle godine pale su u prosjeku za 15 do sedam posto, u zavisnosti od vrste. Razlog je što se ovi proizvodi nemaju kome plasirati. Za razliku od proizvođača mesa, pekari imaju vrlo dobru poziciju i ne žele se odreći dodatnog profita – smatra Petrović.
U tržnim centrima objašnjavaju da je evidentna razlika u promjeni strukture potrošačke korpe, i to posebno u odnosu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.
Također, ističu da je povećana kupovina proizvoda od tijesta u odnosu na meso, ali da su i dalje ovi proizvodi zastupljeni u potrošačkoj korpi.
Svježi asortiman
– Kada je u pitanju struktura potrošačke korpe, povećan je značaj svježeg asortimana u okviru pekare, voća i povrća, stoga smo u tim kategorijama proširili asortiman – kazala je marketing-asistent u tržnom centru “Delta Maxi” u Banjoj Luci Sanja Miladić.
U Udruženju pekara RS ističu da je evidentno da raste potražnja za njihovim proizvodima, kao i da je to pokazatelj dubljeg problema u našoj zemlji. Zanimljivo je da u RS iz godine u godinu raste broj pekara, a smanjuje broj mesnica ili obim poslovanja onih koje već postoje.
Avaz