Gojko Kličković optužen za ratne zločine odbio pojaviti se u sudnici

“Ovo suđenje neće trpjeti zbog hirova Gojka Kličkovića i sve što radi radi u korist svoje štete. Više nema pogađanja i, ako on ne želi da nastavi s izvođenjem dokaza, mi prelazimo na odbrane drugooptuženog i trećeoptuženog. U tom slučaju Kličković više neće moći izvoditi dokaze na ovom suđenju“, kazao je predsjedavajući sudskog vijeća Zoran Božić.

Vijeće je dalo rok Kličkovićevoj odbrani da do narednog ročišta, 23. februara, razgovara s prvooptuženim te da onda donesu odluku da li će nastaviti s izvođenjem dokaza ili ne.

Gojko Kličković se zajedno s Mladenom Drljačom i Jovanom Ostojićem tereti za zločine počinjene 1992. na području Bosanske Krupe.

Na današnjem ročištu nije se pojavio. U izvještaju sudske policije se navodi da  Kličković odbija pojaviti  se u sudnici zbog „razloga koje je ranije naveo“.

Na ročištu 16. februara prvooptuženi je kazao da nakon što mu je produžen pritvor za još dva mjeseca neće sudjelovati u postupku koji se vodi protiv njega. Zatražio je razrješenje branilaca po službenoj dužnosti.

„U podnescima Kličkovića izneseno je niz uvreda na račun Suda BiH. U suštini je napadnuto rješenje o produženju pritvora, koje ćemo uputiti apelaciji. Vijeće je donijelo odluku da će se suđenje nastaviti pristupio Gojko Kličković na njega ili ne“, istaknuo je  sudija Božić.

Kličković je u pritvoru od 20. juna 2007. Sud BiH mu je 10. februara 2010. produžio pritvor za još dva mjeseca.

Drljača i Ostojić brane se sa slobode uz mjere zabrane.

Duško Tomić, jedan od Kličkovićevih branilaca, kazao je da je nedolazak prvooptuženog na ročište „njegova neodgovornost“ i iznio problem nastavka izvođenja dokaza.

„Naš klijent je tražio da se spiskovi svjedoka i materijalni dokazi nalaze kod njega. On je vodio odbranu, a advokat Hamdija Veladžić i ja smo mu pomagali u tome. Mi moramo razgovarati s Kličkovićem kako bismo vidjeli da li da preuzmemo dokaze i nastavimo odbranu“, kazao je Tomić.

Državno tužilaštvo tereti Kličkovića, bivšeg predsjednika Ratnog predsjedništva i komandanta Kriznog štaba srpske općine Bosanska Krupa, i Drljaču, predsjednika vijeća Privremenog vojnog suda u toj općini, da su skupa s drugim članovima Srpske demokratske stranke (SDS), sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je imao za cilj stvaranje općine koju će u „apsolutnoj većini naseljavati Srbi“.

Obojica optuženih se zajedno s Ostojićem, nekadašnjim komandantom 11. krupske lake pješadijske brigade, terete i za UZP čiji cilj je bio stvaranje zasebne države bosanskih Srba. Oba UZP-a, kako tvrdi tužilaštvo, počela su u ljeto 1991.

Fena