BiH će biti uspješan Obamin projekt?

Nekoliko posljednjih događaja simbolički je, ali i u neku ruku formalno, pokazalo da Vašington sve više i sve češće gleda u ovom pravcu, istovremeno, analizirajući i planirajući inicijativu koja bi nakon oktobarskih izbora mogla gurnuti BiH na evropske tračnice.

Američki zadatak

Upozorenja prvog američkog obavještajca Denisa Blera (Dennis Blair), čelnika Nacionalne obavještajne agencije (NDI), da je BiH ključni izazov za stabilnost Evrope, a potom i posjeta američke delegacije na čelu s uglednim senatorima Džonom Mekejnom (John McCain) i Džozefom Libermanom (Joseph Lieberman) Sarajevu, pokazuju da SAD ne odustaju od povratka u BiH.

Propali pokušaj butmirskih pregovora švedskog ministra vanjskih poslova Karla Bilta (Carl Bildt) u koji je, po osnovu transatlantske saradnje, uvučen i Stejt department, očito nije obeshrabrio Vašington.

Poruke koje su Mekejn i Liberman donijeli više nego jasno govore da nije više pitanje hoće li Amerika učiniti dodatne napore na rješavanju problema koje koče napredak BiH, nego kada će to učiniti i na koji način. Obamina administracija je, ponajviše zahvaljujući njegovom potpredsjedniku Džozefu Bajdenu (Joseph Biden), od početka pokazala interesiranje za našu zemlju. Istina, druga su žarišta, poput Afganistana, Pakistana, Bliskog istoka i Iraka bila i sigurno će i ostati prioritet u američkoj vanjskoj politici.

Međutim, rješavanje tih problema ne ide baš efikasno ni lako kako su neki očekivali, niti je uspjeh u naporima, posebno Obaminih specijalnih izaslanika Ričarda Holbruka (Richard Holbruke) u Afganistanu i Pakistanu i Denisa Mičela (Dennis Mitchell) na Bliskom istoku, u cijelosti izvjestan. Stoga, Obamina administracija, ali i Stejt department koji vodi Hilari Klinton (Hilary Clinton) hitno trebaju uspjeh na vanjskopolitičkom planu.

Stoga bi BiH, kako mnogi smatraju, mogla biti šansa da Obamina administracija stekne samopouzdanje i autoritet na geopolitičkoj sceni, posebno u smislu sposobnosti “nation buildinga” – izgradnje države, što je Americi često osporavano. Dejton je američki projekt i njegova suštinska promjena je, zapravo, američki zadatak. Stav je to koji će bilo ko teško osporiti.

Američka zakonodavna vlast, Kongres i Senat po pravilu idu korak ispred aktuelne administracije, na neki način pripremajući teren za izvršnu akciju. Kongres SAD (Predstavnički dom) je još prošle godine usvajanjem rezolucije o BiH u kojoj poziva na odlučnu akciju i imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan podržao novi angažman.

Sada su i najutjecajniji članovi Senata Mekejn i Liberman nakon posjete Sarajevu najavili da će razmotriti nove inicijative. Njihova poruka se posebno odnosila i na činjenicu da BiH predstoje važni parlamentarni izbori u oktobru, od kojih oni, kako je Liberman jasno rekao, očekuju da bh. građani biraju svoju “bolju budućnost”.
 
Budući koraci

Znajući da je odlučniji američki angažman u BiH sada već izvjestan, ali i da je za svaku krupniju promjenu u politici Vašingtona neophodan period sazrijevanja, treba očekivati da bi naredni mjeseci mogli biti iskorišteni u pripremi i analizi budućih koraka, koji u isto vrijeme moraju biti koordinirani i s naporima i planovima Evropske unije.

To ne znači da će oni biti i diplomatski i “pregovarački” mrtvi ali, kako su to iz Turske, važnog američkog saveznika, nedavno poručili, “niko ozbiljan u međunarodnoj zajednici ne očekuje suštinski dogovor o ustavnim promjenama prije izbora”. Ali, nakon njih bit će otvorena vrata za diplomatsku ofanzivu i brzi dogovor za napredak BiH, koja, kako je to Mekejn jasno rekao, “više ne smije gubiti vrijeme”.

Priroda nove inicijative

Kakva će biti priroda nove američke inicijative u ovoj je fazi teško reći, s obzirom na to da je još mnogo elemenata i ideja u igri. Mnogo će zavisiti od ishoda izbora, jer će budući dogovor zasigurno biti konglomerat stranog pritiska i dogovora domaćih lidera.

Osim konsenzusa u BiH, inicijativa će morati i fokusirati i usaglasiti stav međunarodne zajednice čija je podijeljenost posljednjih godina dala prostora domaćim “političkim trgovcima” da to zloupotrebljavaju u svoju korist, blokirajući napredak države.

Avaz