Zanimljivo: Pitanja i odgovori (7)
IslamBosna.ba – Kakvu funkciju ima slezena? Šta se dešava sa novcem iz bunara? Gdje ima najviše zatvorenika? Gdje danas još postoje bijeli tigrovi? Luksuz za bikove, da li i to postoji?
31. Šta se dešava sa novcem iz bunara?
Najpoznatiji bunar u koji se ubacuje novac, prilikom čega se poželi nešto, je Trevi bunar u Rimu, a postao je naročito poznat kroz film „La Dolce Vita“. Za bacanje novčića u ovaj bunar se vjeruje sljedeće: bacanjem dva novčića nada se sreći u ljubavi, a ko baci tri novčića očekuje skoro vjenčanje. Zahvaljujući sujevjerju ljudi, ali i praćenju trenda drugih, u ovom bunaru se godišnje skupi oko 600.000 €. Tu svotu novca navodi katolička humanitarna organizacija Caritas, obzirom da oni imaju dozvolu od Gradske uprave Rima da skupljaju novac kako bi ga utrošili u humanitarne akcije. Međutim, taj čin i nije u potpunosti legalan. U jednom spektakularnom procesu su sudije odlučile da novac iz bunara ne pripada nikome. Ipak, vodstvo grada Rima jednostavno prelazi preko odluke suda i jasno se izjašnjava po tom pitanju: „Ko uzme novac iz bunara, čini krivično djelo.“ Bunar je konstantno pod stražom. U Njemačkoj je uzimanje novca iz bunara također kažnjivo s 15 €. Prikupljeni novac se obično koristi za održavanje parkova i ulica.
32. Gdje danas još postoje bijeli tigrovi?
Iluzionistii Siegfried i Roy su ih u 1970-im godinama učinili poznatim, a i danas u zoološkim vrtovima mnogi ostanu očarani pogledom u plave oči (kada se životinje uzbude, oči im poprime žućkastu boju) i pink nos. Od 1958. godine ovih životinja više nigdje nema, osim u zoološkim vrtovima. Razlog njihovom bijelom krznu jeste genetski defekt, a svi današnji tigrovi potiču vjerovatno od samo jednog mužjaka koji se zvao Mohan. Od njegove linije uzgojeno je oko 250 tigrova.
Danas mnogi bijeli tigrovi imaju zdravstvenih problema kao što su deformacije kostiju i zuba, te slabi imuni sistem. U Evropi se bijeli tigrovi mogu vidjeti u nekim zoološkim vrtovima u Njemačkoj, Francuskoj, Švicerskoj i Belgiji.
33. Luksuz za bikove?
U njemačkom gradu Woldkog, očevi budućih goveda uživaju u punom luksuzu. Ti bikovi posjeduju luksuzne madrace, hrane se isključivo zdravom hranom, te koriste solarije kako bi se opustili. Uzgajivači se maksimalno trude da udovolje svojim bikovima, jer su njihovi geni poznati širom svijeta. Godišnje ove prostorije napusti oko pola tone goveđe sperme, koja se opremljuje u Japan, Brazil, Kinu i Čile. Jedan od bikova koji se nalazi u ovom uzgajalištu jeste i Leif, težak 1300 kg. Trenutno se nalazi na 68. mjestu svjetske liste svih evidentiranih bikova. Leif ima oko 11.000 potomaka širom svijeta. Tri puta sedmično radi, prilikom čega obezbijedi preko 1000 porcija sperme spremne za slanje. Nakon obavljenog posla, Leif se opušta 15 minuta u solarijumu. Zatim ide na tuširanje i masažu. Nakon masaže završi svoj radni dan porcijom kvalitetne hrane.
34. Gdje ima najviše zatvorenika?
SAD je nacija broj jedan kada je u pitanju broj zatvorenika. Nigdje na svijetu ne leži toliko osoba iza rešetaka. Na 100.000 stanovnika ide 760 zatvorenika. Poređenja radi: u Kini ide 119 zatvorenika na 100.000 stanovnika, a u Njemačkoj 90 zatvorenika. Aktuelna studija koju je proveo PEW (Pew Research Center) pokazuje da je svaki 100. Amerikanac u zatvoru. U Njemačkoj svaki 1000. stanovnik leži u zatvoru. Posljednjih godina se broj zatvorenika u Americi utrostručio: 1986. godine je u Americi bilo oko pola miliona zatvorenika, dok se 2007. taj broj popeo na 1.6 milion. Razlog tome su sve strožiji zakoni, pa se u 90-im godinama svake druge sedmice otvarao novi zatvor u SAD-u. Trenutno zatvorenici SAD koštaju oko 50 milijardi $ godišnje. Pored svih izdataka i strožijeg zakona, stopa kriminalnosti i povratku oslobođenih zatvorenika nezakonju se nije smanjila. Naime, svaki drugi se u roku od tri godine vrati kriminalu. “I pored utrošenog novca, nema ubjeđujućih rezultata za javnu sigurnost”, kaže PEW-direktor Adam Gelb.
35. Kakvu funkciju ima slezena?
R.G. (46) živi već 40 godina bez slezene. Posjeduje genetički poremećaj zbog kojeg su eritrociti (crvena krvna zrnca) deformisani zbog čega ih slezena učestalo razgrađuje. Iz tog razloga su mu ljekari morali odstraniti slezenu. Danas je R.G. živ i većinom se osjeća zdravo – isto kao neko kome je odstranjeno slijepo crijevo. Stanje mu može postati kritično kada zadobije neku infekciju, jer je za odbranu od mikroorganizama potrebna i slezena. Slezena je mjesto proizvodnje nekih limfocita – odbrambenih ćelija. Iz tog razloga R.G. uzima jake antibiotike. Filip K. Swirski sa Harvard Medical Schoola je nedavno saznao da slezena ima još jednu bitnu ulogu: ona je i rezervoar monocita, također odbrambenih ćelija. Monociti su izmeđuostalog bitni kako bi nakon preživjelog srčanog udara otklonuli odumrlo tkivo sa srca, te uzrokovali upalu usljed koje dolazi do liječenja oštećenog tkiva.
IslamBosna