16. Zašto se engleska policija zove Scotland Yard?
Scotland Yard je naziv koji je putem mnogih romana i filmova dospio daleko van granica Engleske. Iako mnogima poznat, ipak porijeklo ovog imena i dan danas nije do kraja razjašnjeno. Postoje dvije teorije: 1829. godine je osnovana londonska policija sa sjedištem u Whitehall Place – u Westminsteru. Sjedište policije se nalazilo na kraju ulice, a graničilo je sa nenaseljenim komadom zemljišta kojeg je stanovništvo prozvalo „Great Scotland Yard“ po njegovom vlasniku Adamu Scotu. Druga teorija jeste da je zgrada policije graničila sa rezidencijom i ambasadom škotskog kralja, prije ujedinjenja sa Engleskom. U međuvremenu se Scotland Yard dva puta preselio i trenutno se naziva „New Scotland Yard“, dok se među tamošnjim stanovništvom naziva „The Yard“.
17. Koliko se u visinu može još graditi?
Sa otvorenjem Burj Dubaia prije nešto više od godinu dana, najviše zgrade na svijetu, odgovor je do daljnjeg: 818 metara. Međutim, već je u pripremi izgradnja novog nebodera sa visinom od preko jednog kilometra: Nakheel Tower, udaljen par kilometara od Burj Dubaia. I u susjednoj Saudijskoj Arabiji se planira Kingdom-tornjem nadmašiti kilometarska granica. U Južnoj Africi treba da se izgrade solarne elektrane sa visinom od preko 1500 metara. Za sve ove građevine je neophodan ekstremno jak beton koji je u stanju nositi ovu tešku konstrukciju. Pored podloge na kojoj se grade ove građevine i vjetra, također i težina same građevine predstavlja veliki izazov prilikom gradnje. U međuvremenu naučnici tragaju za novim građevinskim materijalom, koji bi bio lakši od betona i željeza, te bi tako bila omugućena gradnja još većih građevina. Ipak, i konvencionalni građevinski materijali još uvijek ne ograničavaju visinu građevina. Građevine od betona i željeza bi mogle dostići i visinu od 2,5 kilometara, a građevine od željeza visinu od 3,4 kilometra, pretpostavlja inžinjer Wilfried Krätzig koji trenutno radi i na planovima izgradnje vjetrenjača od preko 1000 metara. Kod ovih nebodera se postavlja drugo pitanja, a to je pitanje ekonomičnosti. Što zgrade bivaju više, i njihov kvadratni metar biva skuplji. Tako kvadratni metar u Burj Dubaiu može koštati i više od 18.000 dolara.
18. Da li deblji ludi mogu duže preživjeti bez hrane nego mršavi?
Teoretski se odgovarajućim rezervama masnoće može mjesecima izaći na kraj, a da se ništa ne jede, pod uslovom da se dovoljno pije i da se unose određeni vitamini i minerali, objašnjava profesorica Susanne Klaus sa Njemačkog instituta nutricionizma u Potsdamu. U vremenima gladovanja, svaki gram masnoće povećava šansu preživljavanja. Iz tog razloga se masnoća taloži u našem tijelu kada unosimo više nego što nam je potrebno. Računica je jednostavna: kilogram masnoće odgovara 7000 kalorija što je dovoljno da se par dana preživi. U vremenima gladovanja i ljudski metabolizam se mijenja. U tim situacijama mozak koristi masnoću kao izvor energije, a ne glukozu. Nakon što ponestane masnoće, tijelo počinje da razrađuje mišićne proteine. Obzirom da je i srce mišić, osobe koje ne posjeduju rezerve masnoće umiru od gladi nakon 3 – 4 sedmice, jer dolazi do prestanka rada srca.
19. Zašto nokti na rukama brže rastu nego na nožnim prstima?
Nokti na rukama rastu do četiri puta brže nego na nožnim prstima. Nokti na nožnim prstima narastu u toku jednog mjeseca za jedan milimetar. Pored genetskih faktora, bitnu ulogu u rastu noktiju ima i cirkulacija krvi. U osnovi krv cirkuliše bolje u našim rukama nego u donjim dijelovima naših nogu (iz tog razloga ljudi često „ozebu“ u tim predjelima). Dobra cirkulacija osigurava i dovoljno kisika i hranjivih materija, tako da nokti ruku mnogo brže rastu. Medicinari također smatraju da i UV-zrake utječu na rast noktiju, tako da je zapaženo da osobe koje ljeti bosi hodaju moraju češće sjeći nokte nego u vremenima kada nose čarape.
20. Da li zaista koristimo samo 10% našeg mozga?
Navodno je Albert Einstein postavio ovu tvrdnju. Dokaz da je to učinio ne postoji, i vjerovatno on to nikada nije ni rekao. Ipak, u mnogim današnjim glavama kruži teza da koristimo samo dijelić našeg mentalnog kapaciteta. Da li je dakle ova teza istinita? Prije svega, ova teza se može na dva načina protumačiti: da je u svakom momentu u našem mozgu samo 10% nervnih ćelija aktivno: jednom jedne – drugi put druge, tako da na kraju sve dođu na red. Drugo tumačenje bi bilo da koristimo stalno jedan dijelić mozga, tj. stalno jedne te iste nervne ćelije, a da većina nervnih ćelija (u ovom slučaju 90%) ostaju neaktivne. Njihovim aktiviranjem bi mogli povećati i naše duhovne sposobnosti. I jedno i drugo je netačno. Obje teze su nastale u vremenu kada nije bilo modernih instrumenata za analizu mozga koji omogućuju posmatranje rada mozga prilikom razmišljanja. Danas smo u mogućnosti posmatrati mozak dok „radi“. Danas znamo da ne postoji ni jedan region mozga, a da je uvijek neaktivan. Svaki region dolazi na red, ali ne svi istovremeno. Kada bi zaista sve nervne ćelije istovremeno bile aktivne, doživjeli bi taj vatromet neurona kao epileptični napad. Naučnici su saznali da inteligentni ljudi koji brzo razmišljaju ne koriste veći broj nervnih ćelija. Naprotiv, pametni ljudi razmišljaju, a da pri tome troše male količine energije – tj. ograničen im je broj aktivnih neurona na određene regije u mozgu, dok manje pametni ljudi moraju da aktiviraju i druge regione mozga.
Izvor: Magazin P.M.
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba