Srbija će sutra podnijeti protutužbu za genocid

Po riječima Simurdića, potezom Srbije najmanje bi trebao biti iznenađen Zagreb jer se u svim razgovorima o toj temi iz Beograda jasno naznačavalo da će protutužba biti konačni ishod izostanka dogovora.
Dvije zemlje, kako je ocijenio, dolaze u paradoksalnu situaciju da s jedne strane pojačavaju saradnju u procesuiranju ratnih zločina i traganju za nestalima, dok se s druge strane ostaje iza tužbe koja sve to negira i koja je zasnovana na stanju u odnosima prije deset godina, bez uvažavanja značajnog napretka u odnosima do kojega je u međuvremenu došlo.
“Lopta je bila na strani Zagreba i on se u ovom slučaju opredijelio da stanje u odnosima diktira prošlost, a ne budućnost”, kazao je Simurdić u razgovoru beogradskom dnevniku “Politika”.
Dodao je kako nije novost da će Beograd i Zagreb još dugo imati drugačije, čak potpuno suprotstavljene poglede na noviju prošlost te da je bitno da se tome prilazi na način koji neće opteretiti ili makar neće presudno opteretiti dostizanje istog vanjskopolitičkog cilja i prioriteta – članstva u Evropskoj Uniji.
Simurdić je naglasio kako neće biti jednostavno očuvati inače narušene odnosie, te da će biti potrebna velika vještina i diplomatska taktičnost kako bi se u uvjetima sudskog procesa održao politički dijalog, bez posljedica na ostala područja saradnje.
“Potrebno je imati u vidu da je jasna poruka u tom pravcu upućena iz državnog vrha Srbije koja, bez obzira na protutužbu, nije zatvorila vrata za dogovor prije početka sudskog procesa”, istaknuo je.
Beogradske “Večernje novosti” u nedjelju pišu da će Srbija u ponedjeljak podnijeti ICJ-u protutužbu i odgovor na tužbu Hrvatske iako joj je sud ostavio formalni rok za to do 22. marta.
Srbijanska protutužba, kako se navodi, u pet tomova, osim detalja o zločinima nad Srbima u razdoblju od 1991. do 1995., sadrži i opširan dodatak o zločinima nekadašnje NDH tokom Drugog svjetskog rata.
Hrvatska je 2. jula 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Nakon što se 18. novembra 2008. ICJ proglasio nadležnim za tužbu Hrvatske, srbijanska je vlada dva dana potom najavila protutužbu na hrvatsku tužbu.
Hina/IslamBosna