Skandal: Bildtova pisma Miloševiću

Bildt se tako kleo časnom pionirskom riječju da on osobno, a ni lično nije rušio našu zemlju po nalozima Milorada Dodika i njegove kriminalne ergele. Kao i obično, Bildt nije govorio istinu, što i ne čudi od čovjeka antibosanskohercegovačkog kontinuiteta.

Od dirljivih pisama Slobodanu Miloševiću do antidejtonskih ustupaka Miloradu Dodiku – priča Damira Kaletovića

Dezorijentiranost EU i zvaničnog Bruxellesu u BiH, koja se najbolje mogla uočiti nedavno – prilikom propalih butmirskih pregovora, bez ikakvih dvojbi može se uporediti s inertnošću koju je ta moćna zajednica evropskih država imala tokom troipogodišnjeg rata u BiH. Kulminacija te licemjerne politike, kao što je poznato, dogodila se 11. jula 1995. godine u Srebrenici. S druge strane, sav besmisao postdejtonske neučinkovitosti, koju je EU dosljedno iskazivala kada je riječ o kljućnim pitanjima vezanim evropske integracije BiH, svoju najnoviju epizodu imao je u Butmiru, gdje je zadan još jedan težak udarac stabiliziranju političkih prilika u našoj zemlji.

Uostalom, nakon butmirskog sastanka, čiji je inicijator bio švedski ministarvanjskih poslova Carl Bildt, kriminalizirani premijer RS-a Milorad Dodik ponovo je počeo mahati referendumom kao konačnim rješenjem svih bh. problema. I u Butmiru, baš kao i prije 15 godina u Srebrenici, međunarodna politika se usko veže za Carla Bildta. Podsjećamo, 11. jula 1995, u danu kada se događa genocid u nekadašnjoj zaštićenoj zoni UN-a, Bildt šalje pismo ratnom zločincu Slobodanu Miloševiću.

Tek iz tog pisma postaju razumljivi razlozi zbog kojih će Bildt nekoliko godina kasnije odbiti svjedočiti u sudskom procesu protiv Miloševića, odnosno, biti svjedok odbrane osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom.

Osim toga, i ova ratna fotografija Bildtove supruge u društvu srpskih vojnika dodatno objašnjava čiju je stranu tokom rata zastupao današnji par Bildt.

U pismu od 11. jula ’95. Bildt Miloševića oslovljava sa “Dragi gospodine predsjedniče”, i sa pozicije medijatora Evropske unije za Balkan, kojem je, očigledno, u tom trenutku poznato da su zločinačke horde Ratka Mladića zauzele Srebrenicu, konstatira: “Kada se ponovo sastanemo u petak, postoji opasnost da ćemo se sastati umnogome u drugačijoj situaciji, i to takvoj da će biti teže ostvariti napredak oko pitanja oko kojih smatram da smo obojica uvjereni u potrebu za ostvarivanjem napretka.”

“Pismo je, prije svega, ilustracija da je Carl Bildt imao nekih najava da mogu stvari krenuti na način koji je neprihvatljiv, neodrživ, nehuman, i da je pokušavao to spriječiti na svoj način, ali s Miloševićem takav način nije bilo moguće raditi. Iz ovog pisma proizilazi da je u ono doba, u vrijeme onog švedskog predsjedavanja i Bildt vjerovao da sve poteze vuče Milošević lično. Bildt nije bio svjestan da ne korača ispred događaja nego iza njih”, kaže Jelko Kacin, zastupnik u Evropskom parlamentu.

Nakon uvida u sadržaj Bildtovog pisma Miloševiću jasno je i zbog čega je švedski diplomat samo osam dana prije pada Srebrenice stigao u Tuzlu. Sead Avdić, u to vrijeme dužnosnik u tuzlanskoj vlasti, kaže da se Bildt interesirao za slobodne kapacitete za smještaj izbjeglica.

U prijateljski intoniranom pismu Slobodanu Miloševiću Bildt izražava zabrinutost za status vojnika Holandskog bataljona u Srebrenici, ali se ni na jednom mjestu ne pita šta bi se moglo dogoditi sa desetinama hiljada srebreničkih civila nakon što su Mladićevi fašisti preuzeli kontrolu nad zaštićenom zonom UN-a. “Vjerujem da ćete iskoristiti sve vaše ovlasti da osigurate da vojnici Holandskog bataljona budu oslobođeni što je prije moguće”, stoji u pismu.

Od ovog Bildtovog dopisivanja s ratnim zločincem prošlo je 15 godina. U Srebrenici je i sudski dokazan genocid, ali se nije puno toga promijenilo u odnosu švedskog političara prema BiH.

Jelko Kacin, zastupnik u Evropskom parlamentu, smatra da je šestomjesečno švedsko predsjedavanje EU-om s Bildtom na čelu nanijelo veliku štetu Bosni i Hercegovini. “On je želio u vrijeme švedskog predsjedavanja nešto napraviti, ali za to nije imao kapaciteta, strpljenja niti emotivne inteligencije. Zbog isteka predsjedavanja stvari su gurane nabrzinu i nasilu, napola pripremljene i butmirski proces nije mogao drugačije završiti.”

Bez obzira na to kako će u budućnosti BiH stajati na evropskom putu, ohrabruje činjenica da taj put više neće određivati Carl Bildt. Naime, Švedska je pod Bildtovom palicom posljednjeg dana prošle godine neslavno završila predsjedavanje EU-om i, matematički, na tu poziciju neće doći još najmanje 14 godina. A do tada će se, valjda, i Blidt konačno povući iz politike i prepustiti mjesto nekom drugom političaru u, inače, prijateljskoj Kraljevini Švedskoj, zemlji kja je za bh. prognanike učinila više nego brojne druge u svijetu.
 
rtm.ba