Održan naučni skup ‘Protiv govora mržnje’
Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) organizator je skupa „Protiv govora mržnje“ koji je održan danas u Sarajevu.
Moderator Emir Zlatar je kao jednog od inicijatora ove rasprave predstavio akademika Muhameda Filipovića, a on u svom izlaganju naveo da je govor mržnje preplavio BiH.
„Dovoljno je otvoriti novine pa vidjeti da svakoga dana bez argumenata neko nekoga naziva kriminalcem, mafijašem, probisvijetom, nemoralnim čovjekom…“, rekao je Filipović.
On je i sam, naveo je dalje, u određenim razdobljima, bivao žrtva mržnje, maltretiranja, isljeđivanja, počevši od vremena kad se u prethodnoj Jugoslaviji usprotivio donošenju zakonodavstva koje ženama zabranjuje nošenje zara jer je smatrao da se time ulazi u pravo pojedinaca da se odijevaju po ličnom ukusu.
Navodeći primjere višedecenijskog segmentarnog javnog napadanja na njegovu osobu i blaćenja ne samo njega nego i porodice, Filipović je spomenuo maltretiranja preživljena stoga što je dao pozitivnu recenziju Aliji Izetbegoviću za djelo „Islam između Istoka i Zapada“, kao i što je prozreo pozadinu prijeratne afere „Agrokomerc“, te velike zavjere protiv Jugoslavije, kako je Filipović naziva, u kojoj je iz javnog i političkog života uklonjen tadašnji visoki partijski funkcioner Hamdija Pozderac.
„Ko god nosi u duši mržnju, taj je gotov kao čovjek jer ‘sirće nagriza svoj sud’“, zaključio je akademik, pozivajući se na narodne mudrosti.
Drugi učesnik današnjeg skupa, profesor Omer Ibrahimagić smatra da se na mržnju, ma kako otrovna bila, ne smije odgovarati također mržnjom jer tada ne bi bilo života među ljudima.
Pozivajući se na navode, jednako primjenjive danas, iz jednog svog teksta objavljenog u dnevnoj štampi ratne 1993., Ibrahimović je ilustrirao da naš odgovor na mržnju treba da bude – historijsko pamćenje, ali ne radi osvete i mržnje već pamćenje radi osvješćivanja ljudi i stalne opomene da se zlo ne ponovi.
Ibrahimagić je u tekstu iz ratnih dana naveo potrebu osnivanja državne institucije u formi enciklopedijskog zavoda kao naučne riznice historijskog pamćenja o ubijanju Bosne i svega što ona znači.
Historičar Ibrahim Pašić, također učesnik današnjeg skupa, smatra da se najveći dio savremene mržnje, kako je on naziva, odnosi na mržnju prema Bošnjacima jer su u zadnjem ratu i stradanju svoje zemlje, usprotivivši se zlu, pokvarili planove o njenoj podjeli.
„Ako se negira istina, sije se još jedno sjeme mržnje, otrovnije nego prethodno“, njegove su riječi.
Prof. dr. Dževad Jahić je za mirnu naučnu analizu govora mržnje. Smatra da današnji skup treba da bude platforma za naučnu konferenciju čiji će predmet biti – naučna analiza jezika mržnje.
Izlaganje Selmana Selhanovića odnosilo se na današnjoj tribini na njegovo protivljenje zbog pisanja novinara koji se, kako je kazao, kriju pod nezavisnim novinarstvom a u suštini su duboko partijski poslanici koji etiketiraju i diskvalificiraju druge ako ne misle kao oni.
„Iole upućeniji znaju da se ovdje radi o grupi onih koji upravljaju Federalnom televizijom i političkom emisijom ’60 minuta’. Oni su uzeli sebi za pravo da sude i osuđuju“, rekao je između ostalog Selhanović.
Akademik Ljubormir Berberović usprotivio se u izlaganju tome što se u našim prilikama termin ‘tolerancija’ često ‘predvodi’ kao trpljenje, podnošenje, a ne kao prihvatanje drugoga, i to prihvatanje kao prirodnog sadržaja vlastitog življenja.
„U našoj sredini je tolerancija uvijek bila više od trpljenja, to je bila preokupacija da drugi ne bude samo puko toleriran već i prihvaćen“, riječi su ovog akademika.
(Fena/MOJportal)