Mujezinović: Nema novih naknada demobilisanim borcima

– Prioritet u 2010. godini mora biti prihodovna strana budžeta FBiH, jer mnogo toga nije obuhvaćeno. Polako moramo uvesti naplatu koncesija, jer je to evropski i svjetski standard, te potpuno urediti stanje da državna preduzeća isplaćuju dividendu budžetu bez obzira na to kolika je njihova dobit i bez obzira na to posluju li na prostoru s većinskim hrvatskim stanovništvom – kaže Mujezinović.

Socijalni nemiri

Hoće li zbog niza reformi, kako se to popularno zove, a suštinski ukidanja prava socijalno ugroženim populacijama, biti nemira i štrajkova u 2010. godini?

– Ako nekome smanjujete izdvajanja iz budžeta, a on prima dvije ili tri hiljade KM, to ne može izazvati socijalne nemire. Naš cilj je da onima što dobivaju najmanje, osiguramo adekvatnu egzistenciju. Socijalni sektor ima niz nedorečenosti i zato moramo urediti cijelu oblast. Smanjenja rashoda i broja korisnika, ako izuzmemo one koji novac dobivaju nelegalno s lažnim dokumentima, nažalost mora biti, jer je valjda svima jasno da se i ova država nalazi u ekonomskoj krizi. Gledam svoj komšiluk i vidim da ima i lažnih boraca i invalida.

Budući da Zakon o pravima demobilisanih boraca istječe krajem marta, hoće li Vlada ponovo uoči izbora, radi dobivanja glasova, usvajati sličan, finansijski nerealan propis kojim se desetinama hiljada ljudi dijeli po 150 KM mjesečno?

– Demobilisani borci svjesni su da je ovako dalje nemoguće i da ovaj propis ubrzo više neće biti na snazi. Rješenje je da se okrenemo zapošljavanju boraca, kroz male firme i projekte. Mora se raditi, a ne čekati socijalna pomoć i budžetska davanja.

Svake godine najavljuje se i ambiciozna gradnja autoputa na koridoru 5C, a onda se samo radi na dionici od Sarajeva do Zenice. Kakav je plan za 2010. godinu?

– Imamo milijardu KM operativnih sredstava i taj proces definitivno kreće, dok će se tražiti koncesionar za gradnju brzih cesta kroz srednju Bosnu i na potezu od Tuzle do Orašja, i to tako da ponuđač predloži koncesioni model koji bismo mi razmatrali.

Naći ćemo rješenje da trasa autoputa bude izmještena od Blagaja i da konačno bude usvojen Prostorni plan FBiH. U aprilu bi trebao biti okončan projekt dionice od sarajevske obilaznice do Mostara, a potom bi mogli početi i radovi i izbor izvođača. Svaki dan bez autoputa ogroman je gubitak za sve nas.

A šta je s investicijama u elektroenergetskom sektoru?

– „Elektroprijenos“ je deblokiran i sada je na ljudima koji tamo rade za izuzetno visoke plaće da se konačno angažuju i grade objekte, a ne da samo ubiru naknade. Mi imamo popis projekata koje elektroprivrede mogu raditi i Vlada će na jednoj od narednih sjednica donijeti odluku da počnu aktivnosti, i to novcem elektroprivreda. U pitanju su HE Ustikolina i HE Vranduk te HE Ugarak koji bi se radio zajednički s Vladom RS.

Svjetski standardi

Za većinu, neću reći baš za sve te projekte, postoji veliki otpor lokalnih zajednica.

– Općina Ustikolina sada ima budžet od nekoliko stotina hiljada KM, a izgradnjom HE dobivala bi tri-četiri miliona KM, plus dodatna radna mjesta, uz prednost da bi elektrana bila protočna, odnosno ne bi bio nestabilan nivo vodotoka.
Naravno, ekologija mora biti na prvom mjestu i u skladu sa svjetskim standardima, tako da mislim da će se svi problemi i nejasnoće riješiti.

Nakon što je Vlada pripremila okvir zakona kojim bi se trebala riješiti dugovanja državnih firmi, federalni tužilac Zdravko Knežević naložio je provođenje detaljne istrage i otkrivanje krivaca za neplaćene poreze i doprinose. Može li se ovaj višegodišnji problem konačno riješiti?

– Nema druge nade nego da to riješimo zakonski, jer nijedan stečaj na ovim prostorima nije dao rezultat. Državne kompanije po raznim osnovama duguju oko dvije milijarde KM i mi nastojimo riješiti dugovanja penzionom i zdravstvenom fondu tako da jedan dio bude otpisan i da cijela privreda prodiše.  Ministarstvo finansija sada treba pripremiti detalje rješenja, jer bi se u spas onih koji mogu opstati trebalo narednih godina uložiti novca, koji bi se prikupio izdavanjem obveznica.

Diletanti guraju firme u gubitak

upravne odbore ili direktore, jer je to dokaz nestabilnosti. – Mnogo je nerada i komocije u državnim i firmama s većinski državnim kapitalom. Niko ne misli na proizvodnju. Ako se dobije kakav kredit, on se spiska samo u plaće, što nije neka mudrost, i to moramo riješiti. Najviše mrzim privremene

Morat ćemo dobro pretresti stanje u toj oblasti, jer diletanti guraju firme u gubitak. Stoga im se trebamo zahvaliti na takvom angažmanu, dok kvalitetne menadžere trebamo cijeniti – istakao je Mujezinović.

Revizija privatizacije

– Vratit ćemo u Parlament, a već sam zatražio da Vlada FBiH što prije utvrdi prijedlog, zakon o reviziji privatizacije, jer se ona konačno treba uraditi. Sam proces revizije bit će bitan, dakle nije samo zakon u pitanju, jer on jedino otvara vrata, a onda sve zavisi od resornih ministarstava, komisija, nadležnih tijela.

Kod privatizacije suštinski treba gledati da li je postignut rezultat i svaka firma je specifična situacija.

Avaz