Kriza uticala na smanjenje trgovinske razmjene Srbije i BiH
Trgovinska razmjena Srbije i BiH u prvih deset mjeseci prošle godine je pod uticajem svjetske finansijske krize bila manja za 30,8 odsto u odnosu na isti period 2008. godine i iznosila je 1.188,77 miliona američkih dolara, izjavio je saradnik u Birou za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije /PKS/ Mitar Pržulj.
“BiH je značajan spoljnotrgovinski partner za privredu Srbije. Od ukupnog izvoza Srbije u svet, više od 10 odsto realizuje se u BiH. Od toga se oko 60 odsto plasira na tržište Republike Srpske (RS), pri čemu se jedan deo roba indirektno plasira na tržište Federacije BiH, preko distributera iz RS”, rekao je Pržulj u intervjuu Srni.
On napominje da preduzeća iz Srbije, za razliku od područja Banjaluke i Bijeljine, nemaju organizovani nastup na tržištu FBiH, tako da kanali plasmana robe iz Srbije idu preko posrednika i zastupnika iz drugih dijelova RS.
Najveći uvoznik robe iz BiH u Srbiju bila je željezara “JuEs Stil Srbija”, a koks potreban toj željezari iz Smedereva, je osim električne energije iz BiH, toplo valjane žice, drva, mrkog uglja i lijekova, istovremeno bio i roba koje je najviše uvožena iz BiH u Srbiju.
U srpskom izvozu u BiH dominiraju pivo u bocama, lijekovi, goveda, bezalkoholna pića i kukuruz.
Trgovinsku saradnju Srbije i BiH, članica Cefta sporazuma, prema Pržuljevim riječima, prate problemi, među kojima su na prvom mjestu nepriznavanje standarda i kvaliteta proizvoda, veterinarskih, sanitarnih i fitosanitarnih sertifikata, preveliko administriranje prilikom prelaska granice, što povećava troškove i usporava protok robe.
Pržulj je naglasio da su necarinske barijere problem koji i inače opterećuje trgovinu među zemaljama potpisnicama Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi – CEFTA, koja obavezuje svoje članice da do kraja 2010. godine obezbjede punu liberalizaciju tržišta.
On je naveo da su na sastanku privrednih komora Srbije i BiH, 22. decembra prošle godine definisani problemi i odlučeno da sve nadležne institucije obje države /ministarstva poljoprivrede, uprave za veterinu i za zaštitu bilja/ u međusobnim kontaktima otpočnu rješavanje problema koji opterećuju trgovinsku razmjenu.
Srbija je od 1. januara preuzela predsjedavanje Ceftom u 2010. godini. Tržište Cefta regiona je značajno za privredu Srbije, gdje ona ostvaruje oko 32 odsto izvoza i u trgovinskoj razmjeni bilježi suficit.
U daljoj primjeni Cefta sporazuma, Srbija je predložila prioritete, koji su potvrđeni i od strane Sekretarijata Cefte, a to je potencijalno otvaranje pregovora o liberalizaciji u oblasti usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije, otvaranje tržišta javnih nabavki država potpisnica i postizanje konkurentnosti i usaglašene trgovinske liberalizacije.
Cefta sporazum zaključen je 2006. godine između Albanije, BiH, Makedonije, Moldavije, Srbije, UNMIK-a u ime Kosova i Metohije, Hrvatske i Crne Gore, a zamijenio je mrežu od čak 32 dvostrana aranžmana o slobodnoj trgovini u regionu jugoistočne Evrope koji su se primjenjivali od 2001. godine.
Srna