Obećanja koja su posljednjih dana vlasti davale borcima, uvjeravajući ih da bez njihove saglasnosti neće biti usvojene izmjene boračkih zakona, pala su u vodu.
Vlada FBiH, potvrdio je jučer u intervjuu za “Dnevni avaz” federalni ministar za boračka pitanja Zahid Crnkić, po hitnom će postupku, i to u formi prijedloga, u parlamentarnu proceduru uputiti izmjene zakona o pravima branilaca, demobilisanih boraca, dobitnika najviših ratnih priznanja.
Ako Parlament usvoji te izmjene, od 1. maja ove godine bit će ukinut Zakon o demobilisanim borcima, a od istog dana dobitnicima najviših ratnih priznanja uvest će se cenzus na njihova primanja. Također, cenzus će biti uveden od 1. januara naredne godine i na naknade ratnim vojnim invalidima i porodicama šehida i poginulih boraca.
Otkud ovaj preokret, kada je bilo najavljeno da do polovine februara izmjene boračkih zakona neće biti razmatrane u Federalnom parlamentu?
– Uvjet Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji nam je proteklih dana striktno ponovljen, jeste da sve ove izmjene zakona moraju stupiti na snagu do 26. februara, a da bismo mogli dobiti kredit od 126 miliona dolara. Kreditna sredstva u budžetu trebaju svima. SB sva svoja davanja veže uz reforme, koje je RS već provela, uvela koeficijente, cenzuse, uskladila primanja s inflacijom.
Kod nas je to usvojeno samo na Vladi i sada je na potezu Parlament. Ako Federalni parlament ne usvoji do 26. februara tražene izmjene, nema kredita koji je izuzetno povoljan, a od kojeg je oko 89 miliona dolara planirano za budžet FBiH. To su vrlo povoljni krediti s deset godina grejs perioda i 20 godina otplate.
No, izborna je godina, borci će odgovoriti na radikalan način.
– S njima svakodnevno održavam sastanke i za naredni utorak zakazali smo jedan. Prezentirat ću im sve razloge zbog kojih ovo mora ići u hitnu proceduru.
Jeste li u međuvremenu utvrdili visinu cenzusa na boračka primanja?
– Jutros (jučer, op. a.) imao sam sastanak s predstavnicima SB-a i zamolio sam ih da oni to objasne, kao i zbog čega su tako kruti uvjeti koje nam postavljaju. Neka oni objasne i zašto treba usklađivanje boračkih primanja s inflacijom, koeficijent i prihodovni cenzus. Obećali su da će izaći u javnost s razlozima zbog kojih to SB traži.
Šta je zahtjev SB-a kada je u pitanju visina cenzusa?
– Nije to još precizirano. Rekli smo da će kriteriji, primjena cenzusa i pragovi biti određeni zakonom o cenzusu, za koji imamo cijelu ovu godinu da ga donesemo.
Kako ćete cenzus onda primijeniti već od 1. maja za dobitnike najviših priznanja kada nemate zakon o cenzusu?
– Dobitnika je manji broj i njima možemo posebnim propisom odrediti cenzus. Oni će nam biti pilot-projekt. Visinu još ne znam, smatram da treba prag podići što više, vidjeti prvo šta to ulazi u prihodovni cenzus, je li to invalidnina, plaća, penzija, naknada za priznanje. Tek onda ćemo vidjeti je li to 1.200 KM, ili dvije prosječne plaće, ili nešto treće. Razgovarat ćemo s dobitnicima o tome. Mislim da bi taj zakon o cenzusu trebalo vezati uz Zakon o porezu na dohodak, gdje imamo 300 KM neoporezivog dijela, pa olakšice na jedno dijete, zatim na drugo, treće, te na razne druge osnove. Slično bismo trebali regulirati i zakon o cenzusu.
Kako mislite da Vlada može izaći nakraj s novim masovnim protestima boraca?
– Ova Vlada svakako je osuđena na neprijatnosti, jer je reformska i mi moramo provoditi ove reforme. Šta je alternativa? Ko god hoće, može protestovati, ali zna se koliko imamo sredstava i potrebno je da svi shvate da moramo napraviti stabilan i održiv sistem i jedan pošteniji pristup i raspored sredstava. Ako toga ne bude, onda će sva budžetska izdvajanja biti smanjena za 20 do 30 posto. U tom slučaju, neka se opredijele parlamentarci, ova reforma ne treba samo Crnkiću.
Avaz