Zanimljivo: Pitanja i odgovori (5)
IslamBosna.ba– Da li je moguće preživjeti pad lifta skokom “u zadnjoj sekundi“? Koliko dugo čovjek može zadržati zrak? Zašto tamne boje više upijaju svjetlost od svijetlih? Na kojoj temperaturi ključa voda? Šta je ničija zemlja?
21. Da li je moguće preživjeti pad lifta skokom „u zadnjoj sekundi“?
Često se po različitim forumima može pročitati kako se pad lifta može preživjeti ako se skoči u posljednjem trenutku. Ova lijepa teorija se bazira na jednoj fatalnoj logičkoj greški. Ko se u tom kobnom trenutku nalazi u liftu, doživljava isto ubrzanje kao i kabina. Relativno smiješna odskočna snaga čovjeka čak bi i kod vrhunskog sportiste bila suviše mala da bi se izjednačio tako snažan impuls sile. Čak i kad bi čovjek uspio istom energijom, kojom lift juri prema dolje, skočiti, naišao bi na još jedan nerješiv problem. Sasvim je nemoguće uhvatiti taj ključni trenutak pred sami pad lifta. Jedina utjeha je što moderni lift praktično ne može pasti. Pored dodatnih sigurnosnih sajli, ugrađena je i mehanička kočnica koja, čak i prilikom slobodnog pada, obezbjeđuje sigurnost.
22. Koliko dugo čovjek može zadržati zrak?
Trenutni svjetski rekord iznosi 17 minuta i 4 sekunde. Američki zabavljač i iluzionista David Blaine je 2008. godine za Oprah Winfrey-talkshow izdržao bez zraka nevjerovatnih 17 minuta u ogromnoj vodenoj kugli. On je naravno bio temeljito pripremljen za ovaj poduhvat. Prije nego što je ušao u vodu, udisao je 23 minute čist kisik. Bez kisika mozak ne može preživjeti. Nakon nekoliko sekundi već odumiru prve ćelije, poslije tri minute bez kisika dolazi do oštećenja mozga i onda nastupa moždana smrt. Neizvježbane osobe rijetko uspijevaju zadržati zrak duže od jedne minute. Pomoću jednog trika rezerva zraka se može povećati: brzim udisajem i izdisajem povećava se koncentracija kiseonika u plućima sa 14 na 80 odsto. Blaine je ovaj procenat još više povećao korištenjem čistog kisika.
23. Zašto tamne boje više upijaju svjetlost od svijetlih?
Istina je zapravo da to nisu tamne boje koje svjetlost apsorbuju, već to ovisi o molekularnoj strukturi tijela. Ona odlučuje koliko će od svjetlosnog talasa biti apsorbirano, dakle od tijela primljeno i u toplotu pretvoreno.
Ostatak će biti reflektovan i on određuje u kojoj boji će taj predmet u ljudskom oku biti registrovan. Ovdje važi pravilo: što više dijelova vidnog spektra budu upijeni, to će predmet izgledati tamnije. Odlučujuće u ovom procesu je na koje će molekularne talasne dužine svjetlosni talasi naići. Što se one više podudaraju, to više svjetlost „nestaje“ u tijelu. Dakle, ako neki predmet sa različitim bojama osvijetlimo, on će mijenjati svoju boju.
24. Šta je ničija zemlja?
„TERRA NULLIUS“ – ničijom zemljom se nazivaju područja koja ne pripadaju nijednoj državi. Dok su se nekada često mogle na karti naći bijele mrlje, danas su one rijetkost. Zapravo se samo još oko nekoliko malih ostrva i nevažnih predjela cjenka. Jedan primjer je Antarktik. Sedam država zahtijeva jedan dio ledenog kontinenta: Novi Zelanad, Australija, Velika Britanija, Francuska, Norveška, Argentina i Čile. Pošto druge države ne priznaju ove zahtjeve, Antarktik je pod međunarodnom upravom. Na suprotnoj strani Zemljine kugle, na Arktiku, postoji još jedna ničija zemlja: otok Hans koji se nalazi između Kanade i Grenlanda. Od 2005. godine Grenland i Kanada zajedno upravljaju ovim otokom.
25. Na kojoj temperaturi ključa voda?
Naravno, voda ključa na 100 °C. Ali ovo pravilo vrijedi samo ako se nalazimo na plaži. Temperatura ključanja zavisi od atmosferskog pritiska i time od nadmorske visine. Na Mount Everestu voda ključa već na 68 °C. Tako bi planinar mogao na toj visini udobno držati svoju ruku u kipućoj vodi. “Ključati” znači da molekule napuštaju tečnost. Pri tome ih atmosferski pritisak pritišće nazad. Smanjenjem atmosferskog pritiska, molekulama je potrebna manja energija da bi napustile tečnost. Kada bi vodu izložili velikom pritisku mogli bismo je zagrijati i preko 100 °C, a da ne proključa.
Islambosna.ba
