Umjesto smanjenja, ministrima i poslanicima plata i do 5.000 KM

Naime, najniža moguća plaća predsjednika FBiH prema nacrtu ovog zakona kojeg je Vlada usvojila prije dva dana, iznosit će 3.680 KM. Potpredsjednici FBiH, federalni premijer, te predsjednici domova Parlamenta FBiH imat će najnižu startnu plaću od 3.606 KM. Ministri će imati najnižu startnu plaću 3.312 KM, dok će najniža moguća plaća parlamentaraca biti 2.944 KM.

Međutim, ove plaće bit će mnogo veće od minimalnih, na šta je već pristala i Vlada iz koje uprkos svemu, javnosti poručuju da se osnovica još uvijek ne zna, pa se shodno tome ne može ni izračunati plaća. No, to i nije baš tako, ali krenimo redom.

Sam zakon, naime, omogućava da se izračuna najniža moguća osnovica iako se u njemu navodi kako će ona biti određena tek nakon pregovora Vlade i sindikata. Zakonom je, tako, propisano da će osnovica za sve biti ista. Dalje se navodi da najniža plaća po ovom zakonu, ne smije biti niža od 70 posto prosječne plaće u FBiH.

Prema trenutnoj visini prosječne plaće u FBiH, tih 70 odsto iznosi 553 KM. Kada se ova osnovica podijeli sa najnižim koeficijentom u zakonu, koji iznosi 1,5 dobija se iznos od 368 KM, koliko u ovom trenutku može iznositi minimalna osnovica da bi se zadovoljio zakonski kriterij da ni jedna plaća ne smije biti niža od 70 posto prosječne plaće u FBiH.

Kada bi primjenili minimalnu osnovicu koju omogućava zakon, dobili bi navedene iznose plaća, koje bi i u takvoj matematici bile mnogo veće nego što iznose sada. Međutim, one će biti povećane i znatno više.

List “San” saznaje da je budžet za 2010. godinu, u dijelu koji se odnosi na izdvajanja za plaće, projeciran prema osnovici od 400 KM, na šta je saglasnost dala i Vlada na svojoj posljednjoj sjednici usvajajući prijedlog budžeta. Korištenje ove osnovice potvrđeno je u internom obrazloženju budžeta kojeg je za Vladu pripremilo Ministarstvo finansija FBiH, do kojeg je došao “San”.

Po ovoj osnovici, startna plaća predsjednika FBiH iznosi 4.000 KM. Potpredsjednici, premijer i čelnici Parlamenta imat će plaću od 3.920, ministri 3.600, a poslanici 3.200 KM. Njihovi savjetnici, kojima zakon propisuje koeficijent 6,5, imali bi plaću 2.600 KM.

Treba napomenuti da se radi o startnoj plaći, koja se za svaku godinu staža uvećava 0,6 posto, a najviše do 24 posto. Tako će neko ko ima 15 godina staža, imati dodatak od najmanje 300 KM.

Svi federalni dužnosnici pored plaće imat će pravo i na veliki broj drugih novčanih naknada. Tako će ministri i poslanici imati pravo na topli obrok, naknadu za odvojeni život, troškove puta i smještaja, dnevnice, naknada za članstvo u komisijama koja mjesečno neće smjeti biti veća od iznosa osnovice. Svi oni imat će pravo i na naknadu za vrijeme godišnjeg odmora u visini neto plaće iz prethodnog mjeseca.

Izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih funkcija i savjetnici, po ovom zakonu, imaju pravo i na troškove reprezentacije, čiju visinu svojom odlukom utvrđuje Vlada FBiH!

Tu se ne završava lista prava koje zakon daje Vladi prilikom određivanja naknada, jer se navodi i da će ona imati pravo da utvrdi i druge naknade koje nisu određene zakonom!

Ova zakonska odredba vjerovatno se odnosi na poslanički paušal i takozvani funkcionalni dodatak za članove Vlade, te predsjednika i potpredsjednike FBiH, koji nisu propisani zakonom. A da će takva odluka vjerovatno biti donijeta svjedoči i podatak da se u budžetu za iduću godinu predviđa gotovo milion maraka više novca za paušale parlamentaraca nego ove godine.

Paušali se obično utvrđuju u visini prosječne plaće u FBiH, koja trenutno iznosi oko 780 KM, ali mogu biti i veći kao i manji, jer u zakonu nema kriterija za njihovo određivanje.

Kada se sa plaćama saberu sve naknade na koje će imati pravo, poslanici u FBiH trebali bi nakon početka primjene novog zakona imati primanja od najmanje 5.000 KM. Premijer, predsjednica i potpredsjednici FBiH zarađivali bi najmanje 4.600 KM, dok bi ministri imali najniža primanja u iznosu ne manjem od 4.200 KM.

Na ovaj način federalni zvaničnici prevazišli bi u svojim primanjima i funkcionere iz RS na sličnim pozicijama, dok bi i dalje za nekih 15 do 20 posto imali manja primanja od nedodirljivih državnih zvaničnika koji su letvicu bogaćenja na račun budžeta digli na olimpijske visine.

Najviši koeficijent među državnim službenicima iznosi šest i predviđen je za direktore državnih institucija, ureda i službi, te sekretare Vlade i Parlamenta. Oni bi tako trebali imati startnu plaću od 2.400 maraka. Najniži koeficijent među državnim službenicima je tri i on bi se trebao primjenjivati na stručne saradnike koji bi tako imali najnižu plaću od 1.200 KM.

Kada su u pitanju namještenici njihovi koeficijenti kreću se od 1,5 do 2,6. Tako bi najniža plaća iznosila oko 600 KM, dok bi najveću plaću među namještenicima imali šefovi organizacionih jedinica i ona bi iznosila 1.040 KM.

Zakon o plaćama u FBiH trebao bi se odnositi i na sudske, te policajce Uprave policije MUP-a FBiH. Koeficijenti su utvrđeni prema činovima i najveći, šest, imao bi glavni generalni inspektor policije. Tako bi najveća plaća u policiji bila 2.400 maraka. Za najniži čin policajca ili sudskog policajca predviđen je koeficijent 2,15, pa bi najniža plaća u policiji trebala biti 860 maraka. Zakon predviđa i posebne dodatke u zavisnosti od dužnosti na kojoj se policajci nalaze, a plaćao bi se i prekovremeni rad.

Izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih funkcija i savjetnici bi, prema predloženom zakonu, i nakon prestanka javne funkcije imali pravo da dobijaju plaću koju su imali na ovoj poziciji i to najviše u trajanju od jedne godine. To će zavisiti od radnog staža. Svi koji imaju do 15 godina staža, imat će pravo na punu plaću još šest mjeseci, dok će cijelu godinu pravo na punu plaću i nakon prestanka mandata imati funkcioneri sa više od 15 godina staža.

San