Nije sigurno hoće li taj dogovor biti pravno obvezujući, jer bi ga za to trebale potvrditi sve zemlje članice UN-a. Odluka je postignuta nakon cjelonoćne plenarne sjednice UN-a, u kojoj su male zemlje pokušavale blokirati opće Kopenhagenski sporazum, tvrdeći kako u njemu nema jasnih ciljeva oko smanjivanja emisija stakleničkih plinova.
Nije jasno kako je sve završilo
Bolivija, Venezuela i Sudan, tvrde da je dokument neprihvatljiv jer u njemu nema čvrsto postavljenih obaveza za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. Sudanski delegat Lumumba Di-Aping rekao je da bi dokument osudio Afriku na smrt od globalnog zatopljenja i usporedio ga s holokaustom. Druge su delegacije odbacile takvu izjavu.
Rasprava je trajala do kasno u noć, nakon čega je uzeta pauza. Nakon pauze je danski premijer Lars Lekke Rasmussen, domaćin konferencije, rekao kako “Konferencija odlučuje zabilježiti Kopenhagenski sporazum od 18. prosinca 2009. godine”, ali nije dao dodatne detalje.
Kompromis kompromisa
Sinoćnji prijedlog obećava zemljama u razvoju dati 30 milijardi dolara u sljedeće tri godine, a u njemu je zacrtan i ranije predloženi američki plan za skupljanjem 100 milijardi dolara godišnje u istu svrhu.
Prijedlog ne obavezuje zemlje potpisnice dogovora na konkretna smanjenja emisija stakleničkih plinova, nego planira proces u kojemu će zemlje tijekom godine dana donijeti jasne prijedloge i popisati mjere koje su poduzele i koje namjeravaju poduzeti. Te mjere onda će biti vidljive svima, pa će se po tome moći ocjenjivati trud svake zemlje.
Teško je izbjeći dojam da je dogovor kompromis kompromisa koji je postignut samo da konferencija ne bi završila u totalnom kaosu i tako postala jedan od najvećih političkih promašaja desetljeća, prenosi Index.hr.
Svevijesti.ba
