SAD i Rusija nadomak dogovora o nuklearnom razoružanju

Naglasili su kako su se nakon sastanka na marginama klimatskog sammita u Kopenhagenu dogovorili oko većine pojedinosti koje još nisu još bile dogovorene. Nakon susretra dvaju predsjednika, njihovi timovi će u narednim sedmicama raditi na usklađivanju posljednjih detalja, pa se očekuje da bi ovaj sporazum mogao biti potpisan u januaru.

Novi će sporazum zamijeniti stari Sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja (START) iz 1991. godine, čija je važnost istekla 5. decembra ove godine. Ove dvije zemlje će se novim START-om obavezati na smanjenje broja strateških nuklernih glava sa 2200 na 1600. Sporazum će također obavezati dvije zemlje da broj strateških bombardera i projektila baziranih na kopnenim rampama smanje na 800. Ono što još treba dogovoriti su neki tehnički detalji, prvenstvno sistem verifikacije.

Ograničavanje nuklearnih arsenala i kontrola nukleranog naoružanja jedna je od velikih predizbornih tema američkog predsjednika Baracka Obame koji je zacrtao da u svome predsjedničkom mandatu svijet što više približi svome krajnjem cilju, a to je da ga oslobodi od nuklearnog oružja.

U posljednjih osam mjeseci Obama i ruski predsjednik Dimitrij Medvedev uspjeli su obnoviti do temelja poljuljane odnose između dvije zemlje. Jedan o većih Obaminih ustupaka bilo je odustajanje od izgradnje protivraketnog štita u Češkoj i Poljskoj. Ispružena ruka iz Washingtona odlično je dočekana, pa je sporazum dogovoren u gotovo rekordnom vremenu.

Američka administracija i sam Obama nadaju se da će nakon potpisivanja novoga sporazuma, uslijediti i druga faza u kojoj će se ove dvije najveće svjetske velesile uspjeti dogovoriti da svoje strateške nuklearne arsenale smanje na 1000 nuklearnih glava. Upravo ovo bi bila donja granica na koju bi Rusija i Sjedinjene države mogle pristati. Nakon toga u pregovore i u pristupanje sporazumu trebaju se uključiti i druge zemlje koje imaju značajnije nuklearne arsenale poput Kine, Francuske ili Velike Birtanija

vijesti.hr