Vlada FBiH trebala bi se konačno iduće sedmice izjasniti o prijedlogu za utvrđivanje kandidata za direktora i članove Upravnog odbora Direkcije za pasivni podbilans preduzeća i banaka FBiH. Saznaje ovo San od izvora bliskih Vladi.Nakon ovoga, lista sa najboljim kandidatima trebala bi biti proslijeđena Parlamentu FBiH koji, po Zakonu, donosi konačnu odluku o izboru direktora i članova Upravnog odbora u ovoj instituciji.
Na ovaj način, Vlada bi poslije četiri godine kršenja Zakona, konačno trebala pokrenuti formiranje institucije koja bi se brinula o stotinama miliona maraka vrijednoj imovini rasutoj mahom po susjednim državama, ali i drugim zemljama svijeta. Riječ je o svoj imovini preduzeća i banaka iz FBiH koja se ne nalazi u BiH i koja se vodi u takozvanom pasivnom podbilansu, koji je vlasništvo FBiH, bez obzira radilo se o privatiziranim ili neprivatiziranim bankama i preduzećima.
Međutim, ova imenovanja neće ići tako lako.
Ponovo, naime, nema političkog dogovora oko raspodjele fotelja. Konkurs za izbor direktora i Upravnog odbora okončan je još sredinom septembra i od tada traju stranački pregovori.
Osim što je sporna stranačka podjela ovih pozicija, još nema dogovora ni oko nacionalne raspodjele funkcija u novoj instituciji. Tako su ponovo etničko-stranačke nesuglasice postale važnije od borbe za vraćanje i zaštitu imovine, koja se godinama otima, a da vlast, njen vlasnik, ne čini ništa da bi je zaštitila, kršeći pri tome Zakone koje je sama donijela!
Zbog svega ovoga, još uvijek nema nikakvog odgovora na svojevrsni ultimatum vlasti Srbije, koji su do kraja godine produžili rok do kada bi firme iz BiH trebale regulisati pravni status svoje imovine u ovoj zemlji. U suprotnom, uslijedit će njena privatizacija.
Koliko god se Srbiji zamjeralo da na ovaj način krši Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, pa čak i vlastiti Ustav koji garantira pravo vlasništva, ništa manja odgovornost za sve izvjesniji gubitak ove imovine nije ni na Vladi FBiH i strankama koje je sačinjavaju. Svima njima, od borbe za milionski vrijednu imovinu, očito je bitnije hoće li direktor biti Bošnjak ili Hrvat, a četverogodišnje otezanje oko uspostave ove institucije vjerovatno je najbolji dokaz bahatosti i nezainteresiranosti brige vlasti za interese građana koji su ih birali.
(24sata.info)
