Jerlagić: ‘Ubrzo ćemo graditi HE Vranduk i Ustikolinu’
Kada je početkom godine zavrnut dotok gasa, građane je od smrzavanja spasila struja, koju je unatoč velikom opterećenju sistema, uspjela osigurati Elektroprivreda BiH. Mnogi sada priželjkuju da ista firma, svojim novcem, odigra sličnu ulogu i u prevazilaženju posljedica ekonomske krize.
Kamate do 7,2 posto Njen generalni direktor Amer Jerlagić za “San” govori o mogućnostima da se privreda kreditira novcem Elektroprivrede, o prodaji viškova struje, a nada se početkom jeseni i prvoj rudarskoj plaći iz novog energetskog koncerna.U političko-ekonomskim krugovima špekulira se oko mogućnosti da novac kojeg Elektroprivreda BiH drži oročen u komercijalnim bankama bude prebačen u Razvojnu banku da bi se pomoglo privredi tokom trenutne krize. Koliko je to zakonski izvodivo i ima li istine u tvrdnjama da Vi ne date taj novac?
– Kada sam došao za direktora, kamata za deponovana sredstva Elektroprivrede BiH bila je oko 5,21 posto. Danas imamo kamatu od 5,81 do 7,2 posto. Sva naša sredstva koja imamo na računima su vezana za investicione odluke, nema ni jednog feninga koji nije vezan. Samo obnova dva bloka u Kaknju i Tuzli je teška 220 miliona KM. S druge strane, mi nikada od Vlade ili bilo koga nismo imali zahtjev da ta sredstva probamo prebaciti negdje drugo, jer za to jednostavno nema zakonskog okvira. Međutim, komercijalne banke zahvaljujući i ovome novcu, daju kredite privredi i ne vidim otkud taj toliki pritisak na nas i razmišljanje da mi ne damo pare. Kada se napravi pravni okvir, ja ću to rado poštovati.
Šta bi se desilo sa Elektroprivredom BiH da se kojim slučajem gasna kriza sa početka godine odigrala za nekih pet godina? Da li bi došlo do sloma energetskog sistema?
– Najavili smo da već oko 2015. godine ulazimo u nulti balans proizvodnje i potrošnje. Tokom ovog januara, kad se dešavalo to sa gasom, mi smo u Sarajevu oborili rekord jer smo imali opterećenje od 304 megavata u jednom momentu. Održali smo sistem, ali taj dan stanje je bilo dovedeno do usijanja. Nadam se da su ljudi nakon ovoga postali svjesniji šta znači jaka Elektroprivreda BiH i kolika je sreća što još uvijek imamo viškove. Jedan blok od 200 megavata umjesto u izvoz išao je u BiH. Da toga nije bilo, mi bi struju morali uvoziti po enormnim cijenama, a to nas čeka ako ne krenemo sa gradnjom.
Vranduk i Ustikolina Očekujete li da u ovoj godini počnete gradnju bilo kojeg značajnijeg energetskog objekta?
– Najizvjesnija je gradnja hidroelektrana Vranduk i Ustikolina. Želim poručiti narodu u Goraždu da ovaj projekat ne pravi negativne refleksije, kakve pravi HE Višegrad. Ovo je skoro protočna elektrana koja će Ustikolini godišnje donositi više prihoda nego što ta općina danas ima budžet. Slična situacija je i sa Vrandukom. Očekujem da ćemo studijske materijale imati do kraja godine, nakon toga slijedi tender za nabavku opreme, projekat i izgradnju. Mislim da bi Vranduk mogao krenuti u jesen 2010. godine, a nakon toga i Ustikolina. Ovo su složeni poslovi, a ne redanje lego kockica.
Koliki prihod od prodaje viškova struje očekujete ove godine? Gdje ćete potrošiti taj novac?
– Dio dobiti će sigurno ići u investicije, a vidjet ćemo da li će to biti za ove projekte ili za rudnike. Od prodate struje na slobodnom tržištu očekujemo prihod od oko 135 miliona eura samo na ugovorima, bez intraday trgovine. Mi smo postigli najvišu cijenu u regionu i megavat prodajemo po 83 eura.
U kojoj fazi je pripajanje rudnika Elektroprivredi i kada bi rudari mogli dobiti prvu plaću iz nove zajedničke kompanije?
– Prošle sedmice smo otvorili ponude za izbor revizora u procesu pripajanja i tender je propao jer prijavljene kompanije nisu imale svu dokumentaciju. Također pripremamo i tender za odabir posebnog konsultanta koji će nas voditi u ovom restruktuiranju. Po mom mišljenju je optimistični rok za stvaranja koncerna negdje ne prije 30. juna, ali bilo bi mi drago da prva plaća u koncerna bude septemabrska za sve radnike, ukjučujući i rudare.
Hoće li rudari dobiti veće plaće?
– Moj cilj je smanjiti troškove i povećati prihode, što automatski daje osnov za povećanje plaća. Mi imamo model godišnjih nabavki u Elektroprivredi, kojeg želimo primjeniti i u novom koncernu. Namjera mi je da sve strateške i skupe nabavke za rudnike i cijeli koncern radimo jednom i sa jednog mjesta. Tako bi znatno smanjili troškove i povećali funkcionalnost. Ako to postignemo, vjerujem da će i plaće rudara biti veće
Energetika.ba