Bazgom protiv prehlade i gripe

Cvjetovi su skupljeni u pljosnati paštitac, a boja im je bijela do žućkasto-bijela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u početku zelene, zatim crveno-smeđe i naposlijetku sjajno-crne. Bobe su male i sočne.

Cvjetovi su jakog i veoma ugodnog mirisa, koji u suhom stanju postaje blaži. Ukus cvjetova je gorkast i aromatičan. Sirove bobe (plodovi) imaju neprijatan ukus, dok su pripremljeni kao kompot ukusni.

Zova raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, te na zapuštenim mjestima i u blizini naselja.

Cvjetovi i bobice crne bazge pomažu kod iskašljavanja, izazivaju znojenje te tako izbacuju toksine iz organizma, što znači da se mogu koristiti protiv povišene temperature. Ova svojstva čine bazgu idealnim oružjem protiv prehlade i gripe!

Bazga djeluje i antivirusno: mnoga su istraživanja pokazala kako pobjeđuje gripu tipa A i B, te čest herpes simplex virus. Ako se uzme na vrijeme, tj. dok se gripa nije u potpunosti razvila, bazga ubrzava vrijeme oporavka od gripe. Naše bake koristile su cvjetove bazge za ublažavanje upala, opeklina, posjekotina i rana, bilo u obliku čaja, losiona ili masti.

Bazga sadrži eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan i vitamin C. Kora i list sadrže alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima je prisutna jabučna kiselina.

Kora, korijen i lišće se bere u proljeće, cvijet u junu, dok se nije posve rascvao, a bobice krajem ljeta kad sazriju. Vanjski dio kore se baca, upotrebljava se samo onaj unutrašnji, zeleni. Cvjetovi se beru kada su suhi i topli dani, nikako ne poslije kiše. Suše se obješeni na propuhu da se što prije osuše i ostanu žuto- bijeli. Ako cvijet potamni treba ga baciti.

Upotrebljava se protiv prehlade, nazeba, gripe, bolova u nogama, upale srednjeg uha i krajnika. Pojačava znojenje i mokrenje. Pomaže i kod kašlja, bolesti bubrega. Kod bolesti bubrega pravi se caj od bazgovog lišća.

Od cvjetova zove se pravi ukusan sirup koji razrijeđen čini osvježavajući napitak, a ujedno je dobar za disne puteve. Od bobica se isto tako pravi sok i sirup, a ponegdje i marmelada.
Trudnicama i dojiljama ne preporučuje se konzumacija crne bazge.

Čaj od zove

10 gr. cvijeta preliti sa 1 litrom kipuće vode, ostaviti ga poklopljenim pola sata. Pije se svaka 2 sata po šolja. Može se zasladiti medom, ali ne šećerom.

Mješavina čaja za prehladu i gripu

* 40 gr. bazge-zove
* 30 gr. lipe (Flores tiliae)
* 30 gr. kamilice (Flores Chamomillae)

2 čajne kašike ove mješavine prelije se sa ¼ l ključale vode, ostavi da stoji poklopljeno oko 15 minuta, pa procjediti.

Čaj za iskašljavanje

* 30 gr. cvijeta od zove
* 30 gr. podbjela (Tussilago farfara)
* 20 gr. cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis)
* 20 gr. komorača ( Fructus foeniculi)

Tri supene kašike ove mješavine preliti sa 4 dl kljucale vode, poklopiti i ostviti da stoji dva sata. Procijediti. Pije se toplo, svaka dva sata po jedna kašika.

Ako se jedu svježe bobice posute šećerom  ili limunovim sokom, svaki dan po jednu zdjelicu, i to 3-4 nedjelje, ojača se organizam, jer one čiste i regeneriraju krv.

Od zovinih bobica se može kuhati i supa. Operite kilu bobica zove, kuhajte u litri vode sa četiri karanfila, dva štapa cimeta, 200 grama meda i sokom od limuna. Pustite da se krčka 35 minuta. Oljuštite šest jabuka, rasijecite na komade i kuhajte u supi dok ne omekšaju. Zatim od svega toga napravite pire, procijedite i još jednom prokuhajte.

IslamBosna.ba