Erdogan provocira Zapad

Turska se – slijedeći politiku „nula problema u regionu” – primetno okreće ka susjedima na istoku i pokušava da se nametne kao regionalna sila. Višednevna posjeta premijera Tajipa Erdogana Teheranu zbog toga se našla pod uveličavajućim staklom u zemlji, a pogotovo na Zapadu.

Oni koji kritikuju iranski nuklearni program istovremeno posjeduju atomsko oružje. Ja mislim da zemlje koje zastupaju takav stav i žele ove arogantne sankcije (protiv Teherana), treba prvo da se oslobode tih arsenala, izjavio je Erdogan u televizijskom intervjuu koji je dao po povratku iz Irana.

Premijer Erdogan smatra da se, u ovom slučaju, zapad ponaša dvolično, da Teheran ima pravo na mirnodopski nuklearni program. On nikoga nije poimenice pomenuo, ali je, kako se već tumači, prije svih mislio na Izrael za koji se vjeruje da posjeduje nuklearno oružje. Erdogan je istovremeno istakao da bi napad na Teheran bila ludost, koja bi mogla da upali region, da ima nesagledive posledice.

Ova izjava je pala u trenutku kada je došlo do primjetnog zahlađenja odnosa na relaciji Tel Aviv – Ankara zbog izraelske vojne intervencije u Gazi u kojoj su stradali mnogi palestinski civili. Turska je nedavno otkazala gostoprimstvo izraelskim avionima koji su, prema ranijem dogovoru, trebali da učestvuju u manevrima „Anadolijski soko” na turskoj teritoriji. To je odmah izazvalo kritike Vašingtona, koji je, posle toga, otkazao učešće u toj zajedničkoj vojnoj vježbi i ona nije ni održana.   

U Teheranu kao da su jedva dočekali ovakav turski stav. Predsednik Mahmud Ahmadinežad je – kako su preneli istanbulski mediji – „pohvalio Erdogana za njegov jasan stav protiv Izraela”.

Turska je sada bez oklevanja izrazila spremnost da ulazi i u velike investicione poslove sa Iranom, na šta u Americi gledaju sa podozrenjem dok se Teheran ne odrekne nuklearnog programa. Zvanično je potvrđeno da će Turci uložiti pet milijardi dolara u istraživanja u nalazište gasa Južni Pars u Iranu i u njegov transport. Mi smo spremni na preporuke (SAD), ali svoje odluke donosimo samostalno, kaže ministar energetike Taher Jildiz.

Odnosi Turske i Irana su u primetnom usponu otkako je proislamistička Partija pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine. Ona se u poslednje vrijeme naglašeno zalaže za saradnju sa zemljama u regionu: Sirijom, Irakom i Iranom. Mnogi to sada vide kao izazov Zapadu, pogotovo što traju pregovori o ulasku Ankare u Evropsku uniju, koji su počeli prije četiri godine. Ranije sekularističke vlade u Ankari su povremeno optuživale Teheran da pokušava da „izveze Homeinijevu islamsku revoluciju” u Tursku.

„Pod vođstvom AKP osećaju se krupne promene u spoljnoj politici Turske”, smatra istraživač Vašingtonskog instituta za Bliski istok Soner Kagaptaj. Drugi analitičari, međutim, vjeruju da su to zasad samo taktičke igre kako bi se, pod prijetnjom zaokreta ka Istoku, lakše otvorile kapije Zapada.

politika