Zanimljivo: Pitanja i odgovori (1)

1. Može li se strah „nanjušiti“?
Ljudi u strahu luče tzv. feromone. Psecija, osjetljiva, njuška sa lahkoćom nanjuši te feromone. Međutim, i ljudi nesvjesno mirišu strah drugih ljudi u okruženju. Kao rezultat toga dolazi do aktiviranja centra za strah u mozgu, povećava nam se koncentracija, a refleksi se ubrzavaju. Na taj način se strah lahko može proširiti na čitavu grupu ljudi.

2. Koja je najviša i najniža temperatura?
Kada zagrijemo čvrsto tijelo, njegovi atomi se sve brže kreću i nastaje gas. Ako se taj gas i dalje zagrijava, dolazi do jonizacije, gubi elektrone i nastaje plazma. Kada se nastavi sa daljim zagrijavanjem, djelići se još brže kreću; a njihov limit je prema Albertu Einsteinu svjetlosna brzina. Naučnici su izračunali maksimalnu teoretsku temperaturu: 140.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000, broj 14 sa 31 nulom. Kod najniže temperature se ne radi o teoretskom broju. Pri najnižoj temperaturi se atomi prestaju kretati. Ta temperatura iznosi -273,15 °C, a naučnici sa Univerziteta Bayreuth su je skoro uspjeli i ostvariti.
Rekordi: 57,3°C je najveća temperatura zraka koja je zabilježena; u Libiji 1922. godine. 5000 °C iznosi temperatura u unutrašnjosti Zemlje. 15.000.000 °C je temperatura u unutrašnjosti Sunca. 520.000.000°C najveća je temperatura koju su uspjeli ljudi prouzrokovati.

3. Koliko informacija bilježimo po sekundi?
Naša čula bilježe 10.000.000 bita informacija u sekundi. Previše kako bi svega toga bili svjesni, jer samo oko 50 bita informacije možemo svjesno obraditi. Psiholozi na osnovu toga zaključuju da većinski dio tih informacija nesvjesno obrađujemo.

4. Koji je najteži hemijski elemenat?
Copernicium bi se trebao zvati najteži poznati hemijski elemenat. Tako barem predlažu njegovi otkrivači. Za sada ovaj elemenat samo posjeduje jedan broj: 112. Prije sedam godina su naučnici iz Darmstadta fusionirali atome cinka i olova. Na taj način je nastao Copernicium. Ime mu žele dati po Nikolausu Kopernikusu, velikom renesansnom kosmologu, čiji su posmrtni ostaci prošle godine pronađeni i identificirani DNA analizom.

5. Posjeduju li ljudi mogućnost multitaskinga?
Multitasking je sposobnost da istovremeno činimo više radnji – kao što je pisanje SMS-a, telefoniranje ili pisanje. Da ova pojava uopšte ne postoji, nedavno su saznali američki naučnici. Multitasking je zapravo samo jedna iluzija: naš mozak prebacuje između tih kognitivnih procesa u roku od stotinjak milisekundi. Tako da odluke donosimo jednu za drugom, a ne istovremeno.

Izvori: P. M., Welt der Wunder
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba