On smatra da nije dobro da 15 godina poslije Dejtona stranci budu domaćini u razgovorima o reformi Ustava BiH, jer to znači da ne postoji politička zrelost za ustavne promjene.
Špirić, koji je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH izjavio je za “Nezavisne novine” da će, ukoliko se ovim ustavnim promjenama bude prilazilo sa aspekta da bude pronađen krivac za sve ono što se desilo, a ne da se traži rješenje, to biti još jedan propao pokušaj.
On je ocijenio da je SNSD ozbiljna i najjača politička partija u RS i BiH, a da ozbiljne političke partije ne treba da se boje ozbiljnih tema, te da ne postoji stvar o kojoj SNSD ne bi trebalo da razgovara.
Moramo da kažemo da politički ambijent u BiH nije dobar i da treba prihvatiti sve što odgovara BiH, a nije u koliziji sa interesima RS i treba prihvatiti sve što odgovara RS, a da nije u koliziji sa interesima BiH, istakao je Špirić.
Komentarišući to što SDS nije pozvana na butmirski sastanak, Špirić je rekao da bi volio da je rečeno koji su kriterijumi za listu pozvanih političkih partija, te da se ne smije prihvatiti teza da je SDS jedina politička partija protiv koje se treba obračunati u BiH.
Špirić ističe da stranci u ovoj priči o ustavnim promjenama već žele da kreiraju izborni rezultat naredne godine.
Sumirajući sastanke u Istambulu, on je istakao da je delegacija imala bitne kontakte sa predstavnicima Svjetske banke, MMF-a i Evropske banke za obnovu i razvoj, dodavši da su na njih djelovali uznemirujuće zaključci Parlamenta Federacije BiH (FBiH).
Sa mnom su bili i ministar finansija RS Aleksandar Džombić i premijer FBiH Mustafa Mujezinović, koji je argumentovano uvjeravao predstavnike MMF-a da su zaključci neprihvatljivi i za Vladu FBiH i da on misli da će biti moguće u FBiH doći do dogovora koji ne ugrožava stendbaj aranžman, rekao je Špirić.
Prema Špirićevim riječima, Svjetska banka je pokazala interes da pojačano prati BiH, i to kroz tri bitna projekta – 100 miliona dolara podrška budžetima, 70 miliona za razvoj malih i srednjih preduzeća i 15 miliona dolara za razvoja socijalnog sektora.
Špirić je istakao da bi, prema nekim najavama, 2011. i 2012. trebalo da budu godine kada bi se snažnije nazirao oporavak, dok će države jugoistočne Evrope i zapadnog Balkana tu stabilizaciju osjetiti nešto kasnije.
Srna