Jevreji traže svoj, ali i muslimanski praznik u Njemačkoj
Centralni savjet Jevreja Njemačke zagovara uvođenje jevrejskog, ali i muslimanskog vjerskog praznika u Njemačkoj, što je naišlo na kritike bavarskog ministra za socijalnu politiku Kristine Hadertauer.
To bi mogao biti praznik Jom Kipur, praznik pomirenja”, rekao je generalni sekretar Centralnog savjeta Jevreja Njemačke Štefan Kramer, ocijenivši da bi uvođenje takvog praznika bio ”veoma lijep signal” i znak ”tolerancije i poštovanja.
Kramer je, kako danas prenose njemački mediji, rekao i da bi uvođenje jednog islamskog vjerskog praznika, takođe, bilo znak poštovanja društva prema drugim religijama.
Centralni savjet muslimana Njemačke je već zahtijevao uvođenje jednog muslimanskog vjerskog praznika, a predsjednik tog savjeta Kenan Kolat je izrazio želju da bi to mogao biti kraj Ramadana.
Hadertauer, političarka iz redova ultrakonzervativne Hrišćansko-socijalne unije (CSU), oštro je kritikovala takve zahtjeve i rekla da je Njemačka zemlja hrišćansko-evropske kulture i da ”tako treba i da ostane”.
Prava integracija, po njenim riječima, ne znači, međutim, izjednačavanje po svaku cijenu.
Nijemci, kako je rekla, ne smiju dopustiti da njihov identitet bude ”razvodnjen pod plaštom pogrešno shvaćene tolerancije”.
Tema integracije u Njemačkoj je, naročito, poslije izjava Tila Zaracina, člana uprave Savezne njemačke banke i člana Socijaldemokratske partije, ponovo aktuelizovana. Zaracin, koji je u banci ”zaradio” degradaciju u ovlašćenjima, je u intervjuu za evropski časopis za kulturu, “Lettre International”, između ostalog izjavio da Turci osvajaju Njemačku, kao što su to uradili kosovski Albanci na Kosovu – visokom stopom rađanja.
Zaracin je dobio aplauz i, naravno, od ekstremne desnice.
Kada je riječ o kritikama upućenim Zaracinu, posebno jasan je bio Kramer.
To što je on rekao je perfidno i sramotno. To je podsticanje mržnje. Perfidnost se, naročito, ogleda u tome što on pokušava da posvađa različite manjine. Dakle, s jedne strane su tu dobri Vijetnamci, dobri Kinezi, dobri Indijci koji su vrijedni i spremni da se integrišu. S druge strane imamo one koji žive od socijalne pomoći – samohrane majke, Jugoslovene, Turke, Arape… On dakle odlučuje ko su dobri, a ko loši, doseljenici, prenijeli su njemački mediji Kramerove riječi.
Imam utisak da bi gospodin Zaracin svojim izjavama, svojim mišljenjem, tako kako ga formuliše, činio veliku čast Geringu, Gebelsu i Hitleru, rekao je Kramer.
Tanjug