Je li dolaru odzvonilo?

Prije nešto više od godinu dana četvrta najveća banka u Americi, Lehman Brothers, srušila se sa svojih krhkih temelja, te svojim padom uzrokovala valove cunamija koji je, kako se širio, počeo ‘oplakivati’ bedeme naizgled snažnih gospodarstava diljem svijeta.

Negdje krajem septembra, novi japanski premijer Yukio Hatoyama, predložio je kineskom predsjedniku Jintau formiranje zajednice zemalja istočne Azije, koja bi bila nalik Evropskoj uniji. Ovo nije prvi puta da Hatoyama poziva na ‘pojačanu suradnju’ koju promovira u želji na se Japan što skorije okrene moćnicima iz susjedstva. Nije tajna da se formiranjem ovakve zajednice želi uvesti nova, jedinstvena valuta u kojoj bi se u istočnoazijskim zemljama počelo računati. Hatoyamin cilj je da s leđa skine SAD. Financijski analitičari pad Lehman Brothersa uzimaju kao početak najgore financijske krize koja se dogodila u posljednjih 50 godina.

Dolar se pokazao najslabijom karikom

Vodeće svjetske ekonomije odlučile su se zato ne ponoviti grešku koja bi dovela do opće katastrofe koja se već smiješila iza ugla, pa su tako odlučile igrati onu provjerenu: izbaci uljeza.

Uljez je, naravno, američki dolar, koji se pokazao najslabijom karikom u lancu. Ova omiljena zelena novčanica 1944. godine je sporazumom u Bretton Woodsu zamijenila mjesto s funtom, koja je dotad imala funkciju valute u kojoj se pohranjuju svjetske rezerve.

 
Nakon krize koja je prodrmala kraj 20-ih godina prošlog stoljeća, postalo je očigledno da se tržišna ekonomija mora pod hitno mijenjati. I tako je ostalo do danas, no, posve je jasno kako dolar više nema snage i sjaja kojeg je imao u prošlom stoljeću.

Ekonomija SAD-a, koja se lani rasplinula poput balona zadala je mnoge muke svojim brojnim ‘prijateljima’, koji će ovoj zemlji vjerojatno vrlo skoro okrenuti leđa. I dok Barack Obama Bijelom kućom šeće poput profesora Baltazara i smišlja kako dovesti u red posrnule industrije, u ostatku svijeta smišlja se kako dolar zamijeniti drugom valutom.

Naime, valuta čak 60 posto svjetskih rezervi je upravo dolar. Logika je jednostavna: dolar je slab, a rezerve se, zbog pada njegove vrijednosti polako tope u ništavilo.

SAD-u svi okreću leđa

Prvi korak u micanju dolara s pozornice učinio je Iran. Mahmud Ahmadinedžad, inače poznat po ljubavi koju gaji prema Sjedinjenim Američkim Državama, odlučio je da se u postupku izračuna vrijednosti naftnog stabilizacijskog fonda koristi euro, a ne dolar, što je dosad bila praksa.
 
Savim je jasno kako Ahmadinedžad to nije učinio samo zbog slabljenja dolara, već i zbog toga što želi smanjiti njegovu ulogu na bliskoistočnim prostorima. Neovisno o pobudama islamskog čelnika, na potez sličan ovome odlučili su se i Ujedinjeni narodi.

UN je naime, prije samo nekoliko dana odlučio uvesti novu valutu svjetskih rezervi, čime bi se primat dolara nad ostalim valutama napokon završio.

Sha Zukang, UN-ov glavni podtajnik za gospodarska i socijalna pitanja obrazložio je ovakav potez kazavši kako bi se ‘značajan napredak u rješavanju neravnoteža mogao postići kroz smanjenje privilegije zemlje (SAD) iz koje dolazi valuta rezervi’. Figuricu treba maknuti iz polja kako bi se ‘osigurala međunarodna likvidnost’.

Sha Zukang izjavio je i kako je ‘pojačana potreba za istinski svjetskom valutom rezervi jača nego ikad’, te je pritom dodao kako kako bi bilo divno kada bi se počela koristiti MMF-ova specijalna prava vučenja koja inače prestavljaju sredstvo koje se koristi za MMF-ove transakcije, a koje se temelje na korpi četiri valute: jena, funta, eura i dolara.

Formiranje istočnoazijske zajednice i BRIC

Također, negdje krajem septembra, novi japanski premijer Yukio Hatoyama, predložio je kineskom predsjedniku Jintau formiranje zajednice zemalja istočne Azije, koja bi bila nalik Evropskoj uniji.

Promijenili su se međunarodni odnosi, posebno radi velikog ekonomskog uspona Kine, Indije, Brazila, Rusije. Poznato je da Kina, kao zemlja više proizvodi nego što troši, za razliku od SAD-a, koje više troše nego proizvode, osvaruje velike trgovinske suficite koje plasira, velikim dijelom u američke trezorske obveznice.

Nije tajna da se formiranjem ovakve zajednice želi uvesti nova, jedinstvena valuta u kojoj bi se u istočnoazijskim zemljama počelo računati. Hatoyamin cilj je da s leđa skine SAD.

Velik je to zaokret u politici Japana koji bi bio nezamisliv sve do prije nekoliko sedmica kada je vlast u toj zemlji na prijevremnim izborima preuzela Demokratska stranka Japana, po prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Kvaka leži u činjenici da je nova vlada daleko nenaklonjenija Americi nego što je to bio slučaj s Liberalnom strankom, tradicionalno jednom od najsigurnijih američkih saveznika u regiji.

Brazil, Rusija, Indija i Kina (popularno BRIC), koje su marljivo radile godinama i u to vrijeme bile zanemarivane i podcijenjivane od strana brojnih ekonmski razvijenijih zemalja, ionako već neko vrijeme teže i formalno preoblikovati odnose u svjetskoj ekonomiji. Čini se, dakle, da je počelo polako sazrijevati vrijeme za promjene u očito neadekvatnom sistemu svjetskih valuta.

Siromašni Brazil razvija se velikom brzinom, isto vrijedi za Rusiju, Indija prednjači u plasiranju novih (jeftinijih) IT tehnologija, dok Kina ovako i onako drži SAD za ručicu, jer je otkupila dobar dio vanjskog duga te države. U svakom slučaju, SAD ih se mora bojati.

 Funta

Kriza iz 1929. godine pojela je funtu, hoće li ova dolar?

Odgovor na pitanje hoće li dolar uspijeti opstati u plimi rastućih ekonomija i jačanja drugih valuta, ostavit ćemo neodgovorenim uz onu ‘omiljenu’ vrijeme će pokazati.

Za kraj, ostaje i pitanje hoće li kriza iz 2008. godine tek kasnije srušiti dolar, baš kao što je dolar to učinio s funtom koja je smijenjena spomenutim dogovorom u Bretton Woodsu, samo desetak godina nakon krize iz 1929. godine.

Javno.hr
Obrada: IslamBosna.ba