Hrvatska: Nema više ‘ko je jamio – jamio’

0

jadranka-kosorNajvažnija izmjena u Ustavu bavi se nezastarijevanjem kaznenih djela učinjenih u privatizaciji te odredba o oduzimanju materijalne dobiti stečene kroz ta djela

ako je prvobitno bilo najavljeno, pa onda opovrgnuto, u Vladi se danas ipak raspravljalo o prijedlogu Ustavnih promjena. Kako je na samom početku istaknula premijerka Jadranka Kosor, ustavne su promjene potrebne „kako bi pokazali da se nalazimo na samom početku kraja obveza za završetak pregovora s Evropskom unijom”.

Kao što se najavljivalo, ustavne promjene u velikom se dijelu odnose na usklađivanje s evropskom pravnom stečevinom te na činjenicu da je Hrvatska postala članica NATO-a. Tako se mijenja odredba koja govori o ulozi oružanih snaga i uvodi obaveza sudjelovanja u kolektivnoj obrani članica NATO-a, zaštiti suvereniteta i nezavisnosti svih članica te pomaganju civilnim institucijama. Predlaže se i da za „prelazak vojske preko granice” bude dovoljna većina svih zastupnika u Saboru.

Također, ulaskom Hrvatske u EU počinje važiti evropski uhidbeni nalog koji omogućava izručivanje hrvatskih građana članicama EU koje su za njima izdale uhidbeni nalog.

Najvažnija izmjena u Ustavu bavi se nezastarijevanjem kaznenih djela učinjenih u privatizaciji te odredba o oduzimanju materijalne dobiti stečene kroz ta djela.

Premijerka Kosor istaknula je iznimnu društvenu važnost u kažnjavanju kaznenih djela u privatizaciji jer cjelokupni proces privatizacije još nije završen u Hrvatskoj.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič dala je načelnu potporu ustavnim promjenama uz rezervu prema činjenici da se odluka o sankcioniranju pretvorbenog kriminala ugrađuje u Ustav.

„Možda je bilo dovoljno samo je ugraditi u zakone i pravosuđe”, prokomentirala je Adlešič.

Potpredsjednik Uzelac također je podržao većinu ustavnih promjena uz rezervu prema odredbi o pretvorbenom kriminalu jer ne smatra da ta odredba daje čvrsto jamstvo da će se procesuirati svi koje bi trebalo. Također, smatra Uzelac, ova odredba ne daje dovoljno jasan odgovor na pitanje je li prepreka retroaktivnom djelovanju otklonjiva ili neotklonjiva.

Premijerka Kosor odgovorila je kako insistira na tome da se upravo u Ustav ugradi takva odredba o nezastarjevanju pretvorbenog kriminala kao znak „borbe protiv zaborava” i poruka o „nultom stupnju tolerancije prema korupciji i kriminalu”.

„To je jedini način da se onima koji su jamili, a nisu procesuirani stane na kraj”, rekla je premijerka Kosor.

Osvrnula se i na natpise u medijima o tome kako odredba o nezastarjevanju dolazi prekasno, rekavši kako su posljednje promjene Ustava rađene 2000. i 2001. godine te je tada bilo prilike za ugrađivanjem takve odredbe u njega.

Pozvala je sve predstavnike političkih stranaka da u Saboru podrže predložene primjene kako bi time pokazali odlučnost i zajedništvo ka cilju koji je od prvorazredne važnosti za cijelu državu, a to je ulazak u Evropsku uniju.

Od ostalih važnijih promjena Ustava izdvaja se uvođenje obaveznog općeg obrazovanja koje će trajati 10 godina i biti besplatno, uvođenje nacionalnih manjina Bošnjaka i Slovenaca u preambulu Ustava, potpuna neovisnost Hrvatske narodne banke, promjene u referendumu prema kojima je za uspjeh nekog referenduma potrebno da na njega izađe većina od upisanih birača i za neko pitanje glasa većina izašlih birača, prihvaćanje odluka, odredbi i direktiva EU, promjene u područnoj i lokalnoj upravi i samoupravi kojima se i strancima daje aktivno i pasivno biračko pravo te se uvodi neovisnost državnog sudbenog i odvjetničkog vijeća.

Nacional.hr

Leave a Reply