Hajrudin Hodžić proglašen magistrom islamskih nauka

Rad je odbranjen pred komisijom u sastavu: prof. dr. Admir Muratović, predsjednik, prof. dr. Enes Durmišević, član i prof. dr. Sulejman Topoljak, mentor i član. Ovim činom, Hajrudin Hodžić je stekao zvanje magistra islamskih nauka.

Hajrudin Hodžić je rođen u Kladnju, 1977. godine. Istovremeno je završio redovno Medresu i vanredno Opštu gimnaziju. Diplomirao je 2002. godine na Šerijatskom fakultetu Univerziteta u Damasku. Po svjedočenju njegovih profesora i kolega, bio je jedan od najboljih studenata i tako na najbolji mogući način promovirao našu zemlju na Univerzitetu koji je brojao više od četrdeset različitih nacionalnosti. Trenutno radi kao asistent na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, a svoj nesebičan doprinos daje svim aktivnostima koje su od opće-društvenog značaja, a koje se organizuju u Bihaću i šire.

U svom izlaganju njegov mentor prof. dr. Sulejman Topoljak o njemu je rekao: „U vrijeme kada postoji jedna opća apatija prema nauci i naučnicima, bio sam počašćen da sam imao kandidata kao što je Hajrudin Hodžić. Kao istraživač, nadam se da će, ako Bog da, dostići visok nivo u nauci, jer sve one osobine koje treba da ima jedan istraživač on ih posjeduje. I ne samo to, on ih i koristi. To je, prije svega: inteligencija, upornost, strpljenje i volja…“

Ono što je posebno značajno za nas na IslamBosni jeste da je mr. Hodžić svojim prijevodima i autorskim tekstovima u kontinuitetu obogaćivao našu stranicu od samog početka njenog rada.

Iz radova izdvajamo:

„…Ovo istraživanje možemo s naučnog i društvenog aspekta opravdati na sljedeći način:
1. Tematika pravnih razilaženja zadire u sve segmente islamskog prava, čije konsenkvence nisu dovoljno istražene na jezicima našeg podneblja,
2. Nitko do sada nije pisao opširniju studiju o pravnim razilaženjima u islamu kojom je
obuhvatio uzroke, prirodu i refleksije, te s naučne strane rad je potpuno opravdan,
3. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća muslimani Balkana se susreću s različitim
shvatanjima islama, što rezultira pojavom odbojnosti i sumnje u “različito“, mada ono može biti, s vjerske strane, potpuno validno i ispravno. Ovaj rad u jednom svom dijelu pokušava dati pojašnjenje da te različitosti nisu pogrešne, iako su strane. Zbog toga je ovaj rad i društveno opravdan,
4. Ova tema dobija na značaju s obzirom na teško stanje islamskog ummeta i na velike podjele koje su, djelomično, prouzrokovane upravo pogrešnim shvatanjem pravnih razilaženja,
5. Poznavanje pravnih razilaženja u islamu, preduslov je za opsežnije izučavanje islamskog
prava, jer pravna razilaženja predstavljaju sastavni dio islamskog prava,
6. Ovaj rad istražuje utjecaj koji pravna razilaženja imaju na društvene odnose, pa samim tim doprinosi shvatanju brojnih društvenih pojava, njihovom pravilnom poimanju i rješavanju.“

N. Horozović