Američki republikanski kongresmen: ‘BiH treba posmatrati kao specijalni slučaj’

“Postoji stalna briga  da određeni elementi u BiH moraju zajednički nastupiti, posebno kada su u pitanju ustavne reforme, kako bi zakonodavni sistem funkcionisao na pravi način, bez entitetskog glasanja i postavljanja prepreka za važne zakone. Visoki predstavnik je imao svoju svrhu, ali nikada nije ni trebao biti dio upravljanja Bosnom. Njom trebaju vladati Bosanci i vrijeme je za one koji koče napredak da odustanu od svojih zahtjeva. Potreban je kompromis od strane određenih elemenata, posebno u Republici Srpskoj, i potrebno je omogućiti napredak u tom procesu. Što prije, to bolje za dobrobit budućnosti Bosne. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države trebaju agresivnije prići rješavanju problema u BiH i gledati na Bosnu kao na specijalan slučaj. U Bosni još uvijek postoje neki nasljednici mržnje koja je izbila 90-tih godina. Kada to uporedite sa Srbijom, koja  brže ide prema Evropskoj uniji i koja je zemlja agresor, iako je ona provela neke istinske reforme i ima drugačiju vladu, onda možete zamisliti osjećanje koje postoji u Sarajevu. Tamo sam razgovarao sa brojnim političarima i oni osjećaju da su ostavljeni po strani. Mislim da je potreban dodatni napor kako bi im se pomoglo”, kaže za VOA kongresmen Smith.

– Da li u tom svjetlu postoji  neslaganje između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije?

“Vjerovatno nema većih razilaženja, mislim da smo usaglašeni i imamo isti cilj. Kada se zemljama regiona osigura članstvo u EU i NATO-u, te zemlje će više cvjetati u ekonomskom i drugom smislu. Što se tiče NATO-a, tu kao dobar primjer imamo Tursku i Grčku. Činjenica da su dio NATO saveza pomogla je smanjenju povremenih napetosti. Zato, što Bosna prije postane punopravni član NATO-a, bit će manja vjerovatnoća da će doći do bilo kakve vrste neprijateljstva u toj zemlji”.

– Koji je  trenutno najveći izazov za  američku administraciju kada je u pitanju BiH?

“Najveći izazov je da Amerika ostane fokusirana na taj region. Mi imamo ratove u Iraku i Afganistanu, bure baruta na Srednjem Istoku, Sjeverna Koreja je možda nestabilnija nego ikada do sada, imamo mogućnost pakistansko-indijskog neprijateljstva i njihove utrke u naoružanju, a jedna od najvećih prijetnji je i dalje Kina. Sudan je i dalje neriješen, a Iran je i dalje ogroman izazov. Moj strah je stoga da bi Balkan brzo mogao postati jučerašnja vijest, samo zato jer je potisnut alarmantnim krizama u svijetu koje dolaze jedna za drugom. A mi ne možemo na sve odgovoriti u isto vrijeme. Stoga pozivamo sve igrače da budu razumni, otvoreni za kompromis i da tretiraju Bosnu kao specijalan slučaj, ne kao privilegovan lik, već kao zemlju koja je na brutalan način bila žrtva i koja je povrijeđena. Možda se mladi ne sjećaju rata u Bosni, ali trenutni sastav političara se sjeća. Potrebna je politička volja i osjećaj pomirenja kako bi shvatili da Bosna ima sjajnu budućnost, ako i samo ako, postoji proces pomirenja i robustan zakonodavni sistem koji može donositi zakone u ime svojih građana. Veoma je važno da Bosna bude na ovom vozu za Evropu”.

Chris Smith je u svojoj kongresnoj izjavi spomenuo Milorada Dodika i posjetu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića BiH koji o njoj nije ni obavijestio bosanske političare, kada je u Republici Srpskoj prisustvovao otvaranju škole nazvane “Srbija”, na istom brdu sa kojeg su, kako kaže, Karadžićevi ljudi tri godine bombardovali Sarajevo. Tada je premijer RS-a Milorad Dodik Tadića nazvao “našim predsjednikom”. Najgore od svega je, kaže Smith, da međunarodna zajednica na to uopšte nije reagovala.

“Sa Dodikom sam se mnogo puta sastao, on je interesantan čovjek. Mislim da bi uz određene podsticaje on bio mnogo pomirljiviji nego što jeste. Ovo je primjer zašto bi brži put Srbije prema Evropi zapravo mogao pomoći BiH. Jer kada on vidi da taj voz odlazi, onda neće postavljati nove granice i nove republike. Haris Silajdžić mi je to često puta govorio i ja mu vjerujem, a i sam se sjećam da u najgorim danima rata on nije imao isključivo bošnjački stav. Kada je njegova zemlja bila meta užasnih napada, Silajdžić je i tada imao stav da želi multikulturno društvo i da je to najbolja budućnost Bosne. Nadam se da će i Dodik zauzeti sličan stav prije, radije nego kasnije.

– Navedeno je da je međunarodna zajednica do sada na BiH potrošila više nego je za obnovu Njemačke i Japana nakon Drugog svjetskog rata, a  razultati nisu ni blizu?

“Ako su ti podaci tačni i ako se radi o tačnom broju u vrijednosti dolara, onda je žalosno da više novca nije vodilo do sličnog rezultata. Ali mislim da je na cijelom Balkanu posijano sjeme uspjeha. To je projekat koji je još uvijek u toku i zaista mislim da će se isplatiti”.

– Kako reagujete na  pozive da se skrati optužnica protiv Radovana Karadžića?

“To je argument samo u slučaju bržeg sudskog procesa. Ali iskreno, lista zločina uveliko nadmašuje listu optužbi podignutih protiv njega i svaki tužitelj želi one optužbe koje će vjerovatnije dovesti do osude. Koliko god podržavam Haški tribunal, on ima svoje nedostatke. Jedan od njih je nemogućnost davanja ustupaka za priznavanje krivice osobama nižeg ranga koji su počinili zločine. Davanje takvih ustupaka je moglo pomoći hvatanju, da tako kažem, većih riba koje su naredile genocid, kao onaj u Srebrenici. Nadam se da se međunarodna zajednica neće zamoriti i reći da postoje granice našeg fokusa i nadam se da će do kraja progoniti počinioce zločina. Dokazi su ogromni i nadam se da će sve optužene osobe dobiti kaznu doživotnog zatvora. Upravo kao nacisti koji su do smrti bili u zatvoru. To je tretman kakav bi takvi pojedinci trebali dobiti kada budu osuđeni”, stav je kongresmena Chrisa Smitha.

“Dejtonski sporazum stvoren je prvenstveno kako bi se zaustavio genocid. Nakon toga, ako se nastavi isuviše dugo, postaje kontraproduktivan. Upravo zato se trebamo kretati ka punoj demokraciji, jer demokracija je kao kiseonik – što ga više imate, bolje dišete i zdraviji ste. To se odnosi na pojedinca, ali i na državu”, kaže kongresmen Chris Smith.

24sata.info