Silajdžić: Nikad nisam imao huškačku retoriku

Činjenica da je SNSD nakon toga samo intenzivirao svoje atake na sve što je državno, te čak i na žrtve genocida i ratnih zločina, samo pokazuje da se iza politike izjednačavanja krila samo impotentnost onih koji su se bavili tom politikom. Oni koji su govorili o izjednačavanju, sada imaju priliku da zaštite Bosnu i Hercegovinu jer imaju sve manje izgovora da samo posmatraju. Dajemo im priliku, ali sigurno je da ćemo u svakom trenutku biti spremni da to i sami uradimo´, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Svevijesti.ba dr. Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH.

U intervjuu sa dr. Silajdžićem, između ostalog, razgovarali smo o šansama BiH da dobije status nestalne članice Vijeće sigurnosti UN-a; Ekonomskoj diplomatiji; Problemima unutar vladajuće koalicije; odnosima sa Strankom demokratske akcije; Retorici Milorada Dodika; Ustavnim promjenama; Stanju unutar SBiH-a; Bošnjačkom saboru; Zlatnim ljljanima ….

– Bh. diplomatija prihvatila se zahtjevnog zadatka da naša zemlja postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Već imamo podršku 100 zemalja. Kakve su nam šanse?

SILAJDŽIĆ: Šanse su jako velike jer je glavni dio posla završen još prošle godine. Od tada smo jedini kandidat jer smo, organizovanim diplomatskim naporima, jako rano uspjeli steći veliku prednost.

– Evidentno je da je spoljna politika BiH za koju se zalažete neka vrsta ekonomske diplomatije. Neosporni su dobri rezultati poslovanja sa Libijom, Saudijskom Arabijom, Kuvajtom … Vaš angažman u dobijanju ovih poslova bio je izuzetno veliki. Uskoro putujete u SAD, gdje ćete sudjelovati u raspravi o svjetskoj ekonomskoj krizi koju organizuje “Klintonova globalna inicijativa”. Kako ocjenjujete napore da naša diplomatija zaista bude prije svega ekonomska?

SILAJDŽIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova u posljednjih nekoliko godina fokusiralo se na ekonomsku diplomatiju i već se vide rezultati. Mi moramo, međutim, imati sistem koji će funkcionisati i nakon ovog mandata i koji će našim firmama nastaviti otvarati vrata u svijetu. Ali ono što je najpotrebnije jeste povoljna ekonomska klima u samoj Bosni i Hercegovini i povjerenje potencijalnih međunarodnih partnera u naše tržište i naše kapacitete. Napravili smo ogromnu štetu obaranjem elektroenergetskih projekata i tu štetu ćemo još dugo osjećati, ne samo zbog tih propuštenih projekata, već i zbog niza drugih koje ćemo propustiti zbog gubitka povjerenja u našu privredu i naš sistem.

Blokade i imenovanja

– Evidentno je da Vladajuća koalicija u kojoj participira i Vaša stranka ne funkcionira. Šta je po Vama glavni uzrok problema unutar vladajuće koalicije?

SILAJDŽIĆ: Dva su problema. Prvenstveno, to je činjenica da su blokade, i to višestruke, moguće na svakom nivou. Također, način izbora dužnosnika na državnom nivou ne ostavlja puno prostora za zajedničko političko djelovanje. Po tom izbornom sistemu, stranke iz FBiH i stranke iz RS-a se uopšte ne bore za iste glasače, nemaju isto izborno tijelo. Taj sistem se mora promijeniti kako bi u vrh stranačkih prioriteta istinski isplivala ekonomske i socijalne teme.

– Nedavno se lider SDA Tihić požalio kako je entitetsko glasanje najveći problem u BiH. Upravo ono zbog čega niste dali podršku „aprilskom paketu”. Kako komentirate ovo Tihićevo priznanje? Znači li to približavanje Vašim stavovima?

SILAJDŽIĆ: Govorio sam to i govorim još od 1998. godine, a pogotovo sam to isticao tokom epizode sa aprilskim paketom 2006. godine. Da je taj paket usvojen, samo 22 posto poslanika bi, zahvaljujući entitetskom glasanju, bilo u mogućnosti da potpuno ugasi sve institucije na nivou Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju, meni je mnogo važnije što su moje konzistentne stavove puno ranije potvrdili Kongres SAD-a, Evropski parlament, Vijeće Evrope, Venecijanska komisija, te mnoga druga tijela, nego što je to konačno uvidio i gospodin Tihić.

– Često se čuju primjedbe kako nedostaje unutarbošnjačkog dijaloga, prije svih Vas i lidera SDA Tihića. Kakvi su vaši odnosi trenutno i postoji li šansa za bolje kontakte na višim nivoima, odnosno šansa za usaglašavanja stavova oko najvažnijih stvari?

SILAJDŽIĆ: U politici se uglavnom ne radi o problemima u međuljudskim odnosima, tako da uvijek postoji šansa za bolje kontakte. Što se tiče usaglašavanja, eto ja predlažem da samo prihvatimo stavove svih ovih tijela koja sam naveo u prethodnom odgovoru u vezi sa entitetskim glasanjem, izbornim sistemom i drugim pitanjima i da ne idemo ispod tih minimuma.

Izjednačavanje s Dodikom

– Mnogo puta su Vas izjednačavali sa Miloradom Dodikom, prigovarajući Vam zbog „neprihvatljive” retorike i nazivajući vas „blizancima zla”. Vi ste „primirili” retoriku, ali Dodik je nastavio sa svojim istupima (najnoviji je negiranje zločina na Kapiju u Tuzli i Markalama u Sarajevu). Vaš komentar?

SILAJDŽIĆ: Ja nikada nisam ni imao huškačku retoriku. U jednom trenutku sam samo prestao reagovati na verbalne napade nekih političara na Bosnu i Hercegovinu, jer sam htio dati šansu onima koji su upotrebljavali izjednačavajuće fraze da oni nešto urade da ga zaustave. Činjenica da je SNSD nakon toga samo intenzivirao svoje atake na sve što je državno, te čak i na žrtve genocida i ratnih zločina, samo pokazuje da se iza politike izjednačavanja krila samo impotentnost onih koji su se bavili tom politikom.

I šta ćemo sada? Upravo slušamo priče o „suverenitetu” Republike Srpske iako je Ustavni sud BiH još prije 9 godina rekao da entiteti „nemaju i ne mogu imati suverenitet.” Blokira se produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiocima, tvrdi se da je Bosna i Hercegovina „na rubu raspada.” Posjećuje se i hvali Biljana Plavšić, koja je ratni zločinac po sopstvenom priznanju. Govori se da je Republika Srpska „unijela” svoj identitet u Bosnu i Hercegovinu, i pokušava nametnuti priča da je BiH „spoj volje njena dva entiteta.” Negira se kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, koji je priznat u prvom članu Ustava BiH.

I da ne bude zabune – tu se ne radi samo o Miloradu Dodiku. Tu se radi o dobro organizovanom antidejtonskom djelovanju svih kadrova SNSD-a, od vrha države pa do načelnika opština. Oni koji su govorili o izjednačavanju, sada imaju priliku da zaštite Bosnu i Hercegovinu jer imaju sve manje izgovora da samo posmatraju. Dajemo im priliku, ali sigurno je da ćemo u svakom trenutku biti spremni da to i sami uradimo.

– Vjerujete li da je u ovom periodu, s obzirom na izbore naredne godine, moguće započeti i okončati ustavne promjene, ili će to pitanje biti moguće realizirati tek poslije narednih izbora?

SILAJDŽIĆ: Odgovor na to pitanje zavisi isključivo od anganžmana međunarodne zajednice, a pogotovo SAD-a. U Daytonu je napravljen čvor koji je samo međunarodna zajednica mogla razmrsiti, i upravo zato je uveden OHR. Ako OHR želi ići, onda je neophodno da međunarodna zajednica aktivno pomogne u traženju rješenja koja će od Bosne i Hercegovine napraviti funkcionalnu i samoodrživu zemlju.

– Ovih dana dosta je napisa o izlasku određenog broja kadrova iz Stranke za BiH te da je ugrožena unutrašnja stabilnost Stranke. Kako to komentarišete?

SILAJDŽIĆ: Stranke su u današnjem sistemu društva slobodnih građana. Svi članovi imaju pravo i mogućnost da donose odluke u skladu sa svojim političkim opredjeljenjima i razmišljanjima kakva god ona bila.

Zlatni ljiljani

– Kakav je Vaš komentar oko najava da bi se trebao organizirati bošnjački sabor, da li ćete učestvovati u radu sabora?

SILAJDŽIĆ: Imam svoje mjesto u institucijama države, i većina političkih pitanja bi se trebala rješavati u tim okvirima. Građani su slobodni, naravno, da formulišu i artikulišu svoje stavove, i sve je to dio demokratskog sistema.

– Kakva je Vaša poruka Zlatnim ljiljanima koji najavljuju proteste zbog neuspjelih razgovora sa premijerom Mujezinovićem?

SILAJDŽIĆ: Ja sam se sastao sa predstavnicima Zlatnih ljiljana. Tu novac uopšte nisu u prvom planu jer je najvažnije da se prema tim borcima odnosi sa punim poštovanjem koje oni zaslužuju. Međutim, iako je ekonomska situacija u Federaciji BiH ozbiljna, smatram da dobitnici najviših ratnih priznanja trebaju posljednji doći na red kada su rezovi u pitanju i to samo ukoliko je to krajnje neophodno. Iz istog razloga se protivim bilo kakvim najavama da bi Zakon o dobitnicima najviših ratnih priznanja mogao biti ukinut od iduće godine.

Kako bismo se dugoročno mogli nositi sa ovakvim pitanjima, međutim, najvažnije je da budžet konstatno punimo, a ne da ga samo iz godine u godinu trošimo. Čak ni povećana budžetska potrošnja nije problematična ukoliko povećamo budžet. Kao što sam već naveo, imali smo idealnu i pravovremenu priliku da to uradimo sa elektroenergetskim projektima, ali imamo probleme koje imamo jer smo to propustili.

Svevijesti.ba