Kandić: BiH se ne može uništiti

Ovo je u intervjuu za „Dnevni avaz” istakla Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP), naglašavajući da se ponavljanje historije može spriječiti samo stvaranjem tačnog, objektivnog zapisa o ratnim zločinima počinjenim od 1991. do 2001. godine, priznavanjem žrtava i njihove patnje… Upravo tako je i zamišljen REKOM (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše SFRJ), za čije formiranje će krajem naredne godine vladama u regionu nevladine organizacije okupljene u Koaliciji za REKOM podnijeti planiranih milion potpisa.

Nedopustiva opcija

Mislite li da se može spriječiti ponavljanje historije na Balkanu?

– Ono što se ovdje događalo u istoriji je više nedopustivo, i nadam se da postoji svijest o tome. Sad imamo više nego ikad uslova da stvorimo mehanizme koji neće dozvoliti to ponavljanje. Vjerujem da politička volja u jednom trenu neće biti dovoljno snažna da se odupre zahtjevu za sakupljanje činjenica. Ko će se usuditi da kaže kako ne želi činjenice.

Dok mi pričamo o tome kako spriječiti da se historija ne ponavlja, za BiH se ponovo i to sve učestalije ponovo veže riječ rat… Mislite li da je takvo šta moguće u BiH?

– Hvata me strah od toga, ali mislim da se više rat ne može dogodi. Ali, problem je u tome što mi imamo bujanje ekstremizama u cijeloj regiji i to je ono što plaši.

U tu politiku se svrstava i ona koju vodi premijer RS Milorad Dodika…

– Imam utisak da međunarodna zajednica, kojoj smo dali puno povjerenje i koja je učinila neke pozitivne stvari, diže ruke od nas. Pokazalo se da mi nismo sposobni da mislimo o budućim generacijama.

Mislite li da će međunarodna zajednica prešutno posmatrati Dodikovu politiku podjele BiH?

– To je nemoguće. BiH se ne može tek tako uništiti prijetnjama referendumima o otcjepljenju. To je krajnje nedopustiva opcija, ne želim ni govoriti o tome.

Tadić na Palama

Kakva je uloga Srbije u tome?

– Srbija, odnosno njeni predstavnici, često rade pogrešne stvari spram BiH. Ali, javnost u Srbiji nikakad nije stala iza toga da se BiH podijeli, čak ni oni političari koji su je rušili i pokušali da dijele BiH više se ne usuđuju na takvo šta. Ali, ono što je neočekivano da imamo situaciju da srbijanski predsjednik ide na Pale i tamo otvara školu koja se zove Srbija, to je nešto zbog čega se on još pravda u javnosti.

No, nema opravdanja za to da se godinama u Srbiji ne uspijeva usvojiti deklaracija o Srebrenici…

– To je ono što mene zabrinjava, a to je da ni poslije filma o “Škorpionima”, ni poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, nije se stvorila ta politička volja u Srbiji da se donese deklaracija, da se priznaju žrtve Srebrenice, da se okrene novi list…

Zar nije krajnje vrijeme da se izvrši pritisak da se konačno uhapse Ratko Mladić i Goran Hadžić?

– Hapšenjem Radovana Karadžića pokazalo se da je policija kontrolisala njegov život, to ukazuje da Mladić nije slobodan strijelac, nego da je pod zaštitom nekog dijela zvanične Srbije. To znači da postoje politički interesi zbog kojih on još nije uhapšen.

Jurišić je žrtva želje za dokazivanjem Tužilaštva

– Suđenje Iliji Jurišiću u Srbiji izvodi se iz političkih razloga. Da je srbijansko tužilaštvo za ratne zločine bilo nezavisno od politike, kako tvrdi, svi dokazi bi bili upućeni onome koji je i nadležan za slučaj Tuzlanske kolone – Tužilaštvu BiH. Srbijansko tužilaštvo je željno dokazivanja. Također, sudsko vijeće, koje radi na njegovom slučaju, nije doraslo da raspravlja i samostalno donosi odluke – izjavila je Kandić.

Dodikov savez sa zločincima

– Posjeta Dodika osuđenici za ratni zločin Biljani Plavšić je van komentara. Ne smije se nijedan političar koji je iole na bitnoj poziciji u jednoj državi blisko dovoditi u vezu sa osobama koje su optužene i kažnjene za ratne zločine i to je uvijek važilo i važit će, i takav potez će se uvijek olupati o glavu onom političaru koji pravi savez s onima koji su osuđeni za ratne zločine, pa tako i Dodiku, prije ili kasnije – rekla je Kandić.

Autor: Sanja ŠKULETIĆ