Počele pripreme za gradnju južnog koridora
Ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović kazao je za “Dnevni avaz” da će ovih dana uputiti zahtjev Vijeću ministara da izgradnja Jadransko-jonske ceste kroz našu zemlju bude proglašena od značaja za BiH.
Ovo je prvi konkretan korak koji otvara put pripremi i izgradnji ovog izuzetno važnog projekta koji će povezivati sjever Italije i krajnji jug Grčke.
Kroz BiH 120 km
Vidović je podsjetio da su državni i entitetski resorni ministri prije tridesetak dana potpisali izjavu o intenziviranju razgovora sa zemljama koje pripadaju Jadransko-jonskoj inicijativi u vezi s izgradnjom ove ceste.
“Sada tu izjavu sve tri vlade moraju pretočiti u svoje odluke. Prvi korak je proglasiti taj projekt od interesa za BiH, kako bi se moglo pristupiti razgovorima s ostalim zemljama te izradi prostorno-planske i tehničke dokumentacije, kao i traženju izvora novca”, kazao je Vidović.
Hrvatska je veći dio svoje trase na ovoj cesti već izgradila, a Crna Gora također je živo zainteresirana za početak realizacije ovog projekta. Kroz BiH bi prolazilo oko 120 kilometara.
Direktor Federalne direkcije za autoceste Erdal Trhulj kazao je za “Avaz” da bi koridor 5C i Jadransko-jonska cesta od granice s Hrvatskom do Počitelja imali istu trasu, a da bi se kod Počitelja pravio veliki regionalni čvor gdje bi se oni razdvajali.
“Ona bi potom obilazila Hutovo blato i imala bi priključke za Stolac i Neum. Potom bi se nastavljala sjevernim obodom Popovog polja, prolazila dijelom kroz RS, a imala bi priključke za Trebinje i za Dubrovnik. Nakon toga izlazila bi na granicu s Crnom Gorom i spojila se s njihovim dijelom J-J ceste koji se tek treba praviti”, kazao je Trhulj.
Panevropski značaj
Prema njegovim riječima, ovo bi bio jedan od najjeftinijih autoputeva u BiH zato što je teren uglavnom ravan i ne iziskuje gradnju većih mostova ili tunela.
Ova cesta polazi iz Italije, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju, a završava na samom jugu Grčke. Iako za sada nosi naziv Jadransko-jonska cesta, predviđa se da će u budućnosti biti preimenovana u panevropski koridor 11.
Erdal ističe da bi njena gradnja veoma ojačala i koridor 5C, jer bi se njihovim povezivanjem omogućilo da se saobraćaj iz centralne Evrope distribuira duž jadranske obale i Mediterana.
BiH se otvara prema moru
U Strategiji plana razvoja mreže brzih i autocesta FBiH, koja se nalazi u parlamentarnoj proceduri, osim Jadransko-jonska ceste predviđena je i gradnja, između ostalih, brze ceste od Mostara do Splita.
“Ako bi se ovi planovi realizirali, BiH bi dobila izlaze na Jadransko more u Bokokotorskom zaljevu, Dubrovniku i Neumu preko J-J ceste, potom u Luku Ploče preko koridora 5C, kao i u Split preko brze ceste iz Mostara. Praktično, bili bismo izuzetno dobro povezani s Jadranskim morem, što bi veoma ubrzalo razvoj naše zemlje”, kazao je Trhulj.
Avaz