Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić smatra da je rat u BiH bio beskorisna vježba, te da su muslimani 1995. godine dobili istu teritoriju, koja im je nuđena 1992. godine Lisabonskim sporazumom, koji su odbacili.Karadžić je u pisanom intervjuu za “Finencial Times” najavio da će, u okviru priprema za svoju odbranu od optužbi za genocid i ratne zločine, tražiti da se sudi zapadnim silama kojima je u interesu bio raspad Jugoslavije.
On je rekao da je već počeo da traži informacije od zemalja kao što su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i SAD, koje će mu pružiti detalje kako su u prvi plan stavile svoje strateške lične interese ispred mira etničkih grupa na Balkanu.
Nadam se da će narodi u BiH, na osnovu suđenja meni, shvatiti šta su nam činili članovi međunarodne zajednice i kako smo manipulisani, rekao je Karadžić, koji je tražio i od Italije i Malte izvještaje od isporuci oružja armiji BiH.
Karadžić je ocijenio da su visoki pedstavnici dekretima uspjeli da izmijene slovo i duh Dejtonskog sporazuma i dodaje da je, ipak, optimista, da može doći do pozitivnih promjena kada se dozvoli da se u BiH vrati demokratija umjesto diktature.
Izražavajući žaljenje zbog rata u BiH, Karadžić ne priznaje ličnu krivicu. On tvri da su lideri bosanskih muslimana morali poštovati sporazum, koji su isposlovali zvaničnici EU (Lisabonski sporazum) upravo prije izbijanja sukoba, dijeleći zemlju na tri odvojene nacionalne jedinice.
Raspad nije bio u interesu naroda Jugoslavije, ali je bio u interesu određenih zapadnih sila nakon smrti Tita, piše Karadžić.
Karadžić nije želio da kaže kako će okarakterisai masakr u Srebrenici u julu 1995. godine – koje je sud već ocijenio kao genocida – niti “opsadu Sarajeva” koja je trajala tri i po godine.
Istraživanja Karadžića mogla bi biti razlog za odlaganja suđenja koje svi čekaju. Očekuje se da će suđenje početi u narednih nekoliko sedmica, nakon što je juče sudija Jan Bonomi rekao je da proces može krenuti.
Karadžić će se braniti sam, kao i Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i Jugoslavije, koji je umro u zatvoru prije tri godine.
Srbi su se prvobitno borili da ostanu u sastavu Jugoslavije, u kojoj su činili najveću grupaciju – navodi list.
Srna
