Svijet će u idućih pet desetljeća imati još tri milijarde gladnih usta da nahrani i zato ima smisla razmišljati o načinima da se osiguraju odgovarajuće količine hrane, piše u utorak londonski The Independent. Genetski modificirani usjevi nesumnjivo predstavljaju jednu mogućnost. Porast stanovništva znači da će svijet morati osigurati sve više hrane iz ograničenih izvora.
Genetski modificirani kukuruz, soja i pamuk u nekim dijelovima svijeta se uzgajaju skoro desetljeće i nisu poznati neki ozbiljniji zdravstveni ili ekološki problemi.
Ima međutim i potpuno legitimnih razloga za obazrivost. Velike korporacije poput Monsanta obavile su veliki dio istraživanja o genetskoj modifikaciji, a njihov glavni cilj je povećanje prodaje pesticida, herbicida i prevaziđenih vrsta đubriva.
Premalo se ulaže u načine da se putem genetske modifikacije vakcine ubace u banane, paradajz ili voćne sokove za potrebe zemalja koje zbog siromaštva nemaju tehničke mogućnosti za vakcinaciju stanovništva.
Veća ulaganja su potrebna i u korištenje genetske modifikacije za uzgajanje osnovnih usjeva za opstanak najsiromašnijih zemalja. Za to je potreban koordiniran pristup vlada i agencija u svim razvijenim i zemljama u razvoju.
Napredak u toj oblasti se mora hitno postići i zbog klimatskih promjena koje su posljedica globalnog zatopljavanja, piše Independent.
Fena
