“U Njemačkoj živi više muslimana nego što se to prvobitno mislilo. Gotovo polovina od njih ima njemačko državljanstvo, i na osnovu toga ima pravo glasanja na izborima”, stoji u vladinom istraživanju objavljenom u utorak, 23. juna 2009. godine, koje je ustanovilo da su muslimani religiozni, ali su manje društveno integrisani.
Muslimani čine 5% od ukupnog broja stanovnika u Njemačkoj, od oko 80 miliona stanovnika. To je dva procenta više nego što se prvobitno procjenjivalo.
Muslimani u Njemačkoj predstavljaju najveću manjinu, i drugu u Evropi, nakon Francuske. Uprkos imigraciji u Njemačku, počev od ’60-ih godina, njemački muslimani idalje pate od brojnih pokazatelja siromaštva, poput nezaposlenosti i nedostatka obrazovanja i političkih predstavnika.
Ogromna većina je vjerski nastrojena, sudeći prema procentu onih koji svakodnevno obavljaju namaz i slijede zakone islamske ishrane, ali se suočavaju sa preprekama socijalne integracije zbog zabrana miješanja polova i vjerskog smještaja u školama.
Podaci prikupljeni anketiranjem 17.000 stanovnika iz 6.000 domaćinstava pokazali su da je 45% muslimana dobilo njemačko državljanstvo ili rođenjem ili naturalizacijom, i da na taj način mogu učestvovati na izborima.
Anketa je pokazala da 91% sunita ne jede svinjetinu i ne pije alkohol, dok je među šiitima postotak 60 %.
Slaba integracija
Vlada je počela da se koncentriše na pružanje pomoći muslimanskim građanima 2006. godine zbog zabrinutosti od porasta terorizma, ali je shvaćeno da nedostaju osnovne informacije o stanovništvu, što je dovelo i do prvog ikada napravljenog nacionalnog istraživanja.
Ministar za unutarnja pitanja, Wolfgang Schaeuble, je u nedjelju pozvao na povećavanje socijalne integracije i pravne jednakosti za muslimane u Njemačkoj, i pozvao na učenje njemačkog jezika kao ključnog faktora koji osigurava integraciju za vjerske manjine.
„Muslimani moraju imati ista prava, jer naša država garantuje slobodu religija i nije ograničena na jednostrani pogled na svijet”, izjavio je Schaeuble u svom govoru na univerzitetu u Kairu, dodajući da muslimani moraju prihvatiti demokratske ustave „bezuvjetno”.
Iako su više od polovine anketiranih muslimana članovi neke od organizacija, poput sportskih klubova ili roditeljskih grupa, to ne predstavlja dovoljno jake indikatore socijalne integracije, jer većina muslimana smatra javne škole u Njemačkoj glavnom brigom.
Nedostatak vjerskih smještaja i miješanje polova u državnim školama su dva glavna problema sa kojima se suočava muslimanska omladina u Njemačkoj.
Oko 10% djevojčica muslimanki izbjegava vanastavne aktivnosti poput plivanja ili putovanja tokom noći, jer škole ne razdvajaju polove.
Istraživanje je, također, ustanovilo da muslimani pate i od nezaposlenosti i niskih standarda školovanja, naročito je problem prisutan kod turske omladine koja prekida školovanje da bi pronašla posao.
U istraživanju, 75% anketiranih roditelja je izjavilo da preferiraju islamske razrede i imalo je primjedbu na miješane spavaonice i bazene.
Muslimani su uzeli stvar u svoje ruke kako bi riješili nedostatak integracije. Buhara institut, prva muslimanska škola koja obučava vjerske vođe u Njemačkoj, otvorena je u prijestolnici kako bi ponudila obuku muslimanima kombinovanjem principa islama sa savremenom evropskom kulturom.
IslamBosna