Novi dokazi o nasljeđivanju inteligencije

U studiji objavljenoj 18. februara 2009. u časopisu Journal of Neuroscience, profesor neurologije Paul Thompson je sa svojim kolegama koristio novi tip skenera mozga kako bi pokazao da je inteligencija pod snažnim utjecajem kvalitete aksona, dijelova živčanih stanica koji prenose signale u mozgu. Što je slanje signala brže, mozak brže obrađuje informacije. A kako je cjelovitost živčane mreže u mozgu pod utjecajem gena, oni imaju puno veću ulogu u stupnju inteligencije nego što se ranije smatralo.

Čini se da geni utječu na inteligenciju tako što određuju koliko dobro će aksoni živaca biti omotani mijelinom, masnom tvari koja omeđuje aksone, izolira ih i omogućava brzo kretanje signala u mozgu. Što je mijelinska ovojnica deblja, brži su živčani impulsi.

Thompson je sa kolegama skenirao mozgove 23 para jednojajčanih i 23 para dvojajčanih blizanaca. Kako jednojajčani blizanci dijele iste gene, a dvojajčani dijele oko polovinu gena, istraživači su mogli usporediti obje grupe kako bi pokazali da cjelovitost mijelina određuju geni u dijelovima mozga koji su ključni za inteligenciju. To su tjemeni (parijetalni) režanj, koji je odgovoran za poimanje prostornih odnosa, vizualnu obradu i logiku, i žuljevito tijelo (corpus callosum) koje prima i spaja informacije o objema stranama tijela.

Istraživači su koristili bržu verziju skenera nazvanog HARDI (high-angular resolution diffusion imaging), koji skenira mozak s mnogo većom razlučivošću od standardnog uređaja za magnetnu  rezonancu. Potonji prikazuje obujam različitih tkiva u mozgu mjereći količinu prisutne vode, dok HARDI mjeri kako voda difundira kroz bijelu tvar mozga te na osnovu toga izračunava kvalitetu mijelina.

„HARDI mjeri difuziju vode. Ako voda difundira brzo, u jednom određenom smjeru, tada mozak stvara veoma brze veze. Ako difundira u širem području, to je znak sporijeg slanja signala i niže inteligencije. Prema tome, s ovim dobivamo sliku nečije mentalne brzine“, rekao je Thompson.

Kako proces mijelinizacije mozga prati putanju obrnutog slova U, tj. u srednjoj je dobi najviša, a tada počinje opadati, Thompson vjeruje da je otkrivanje gena koji potiču razvitak mijelina vrlo važno za prevenciju bolesti mozga, kao što je multipla skleroza i autizam, koje su povezane s razlaganjem mijelina.

„Cilj ovoga istraživanja je dobiti saznanja o bolestima mozga“, izjavio je Thompson.

Sa svojim je kolegama već suzio broj gena kandidata koji možda utječu na razvoj mijelina.

Da li bi ih to jednoga dana moglo dovesti do terapije koja bi nam povećavala inteligenciju?

„Dug je put do toga, no unutar je granica mogućeg“, dodaje Thompson.

Izvor: ESN