Mozak prepoznaje brže sreću od tuge
Poznato je da zaključke o drugima stvaramo na osnovu izraza njihovih lica. Nova studija španjolskih i brazilskih istraživača otkriva da smo, nakon gledanja nečijeg lica samo 100 milisekundi, sposobni detektirati izraze sreće i iznenađenja brže od izraza tuge i straha.No, sasvim je drugo pitanje je li naš sud o nečijem raspoloženju tačan ili ne. Studija istražuje način obrade emocionalnih izražaja lica proučavajući asimetriju koju mozak pokazuje u percepciji pozitivnih i negativnih signala lica.
Proučavali su reakcije 80 studenata psihologije (65 djevojaka i 15 mladića) koristeći tehniku “podijeljenog vizualnog polja” koja se osniva na anatomskim svojstvima vidnog sistema.
Novost u studiji je u tome što smo osigurali fokusiranost informacija ili na jednu polutku mozga ili na drugu, izjavio je J. Antonio Aznar-Casanova, jedan od autora studije i naučnik sa Univerziteta u Barseloni.
Rezultati, objavljeni u posljednjem izdanju časopisa Laterality, pokazuju da je desna polutka mozga bolja u obradi emocija. Ova se prednost bolje ispoljava u obradi nasmiješenih i iznenađenih lica, nego tužnih ili prestrašenih, ističe.
Pozitivni se izrazi brže i preciznije poimaju od negativnih. Prema tome, brže ćemo primjetiti nečiju sreću ili iznenađenje, nego tugu ili strah, pojašnjava Aznar-Casanova.
Dva lica mozga
Ova studija nadograđuje ranija saznanja koja su otkrila asimetriju u načinu obrade emocija te dodatno potiče međunarodne debate u spoznajno-emocionalnoj neuroznanosti o tome kako definirati točan način na koji ljudski mozak obrađuje izraze lica.
Zaključci koje donosimo na osnovu izraza nečijeg lica snažno utječu na neke životne situacije, primjerice na našu odluku o određenom političkom kandidatu ili iskazu svjedoka u sudnici, te je ovo često proučavana tema u poljima kriminalistike i fiziognomike (pseudoznanosti koja se bavi tumačenjem karaktera prema crtama nečijeg lica).
Dvije se teorije trenutno “natječu” u pojašnjenju asimetrije mozga pri obradi emocija. Starija tvrdi da desna polutka mozga dominira u obradi emocija, a novija tvrdi da do asimetrije dolazi u ovisnosti o emociji koja je u pitanju, tj. da je svaka polutka bolja u obradi određene vrste emocija.
Danas postoje naučni dokazi u prilog objema teorijama, no većina naučnika manju prednost daje potonjoj“, zaključuje Aznar-Casanova.
Izvor:Science
