Mogu li Bošnjaci izbjeći ‘bijelu kugu’ (Demografija Bošnjaka), I dio
IslamBosna.ba – Bošnjaci su se kroz historiju mnogo puta susretali sa nedaćama koje su prijetile da dovedu do nestanka cijelog naroda. Preživljeno je preko 10 genocida, preživljeno je nebrojeno mnogo pokušaja kulturocida. Bošnjaci su uvijek izlazili kao pobjednici. Nakon završetka posljednjeg rata javlja se i “bijela kuga”, nova opasnost koja prijeti. Mogu li Bošnjaci izbjeći “bijelu kugu”?
Zna se da je jedan od glavnih ciljeva četnika i ustaša u prošlom ratu bilo biološko uništenje Bošnjaka muslimana i oduzimanje njihove teritorije i imovine, te svođenje broja Bošnjaka na “razumnu mjeru”.
Srpska akademija nauka i umjetnosti je, još prije rata, uočila poražavajuće statističke pokazatelje za Srbe po pitanju nataliteta, tako da se može reći da je to jedan od glavnih razloga za započinjanje rata 1991. godine. Prema svim relevantnim pokazateljima bilo je jasno da Srbi u odnosu na druge narode “demografski gube”, i brojčano i teritorijalno. Naime, broj Srba je do pred rat opao na blizu 36% stanovništva Jugoslavije, i imao je tendenciju daljeg opadanja. Nije slučajno da su četnici u posljednjem ratu genocid i najveće zločine počinili baš u opštinama u kojima su “demografski gubili”, i u kojima su Bošnjaci imali veoma visok natalitet (Prijedor, Bratunac, Zvornik, Srebrenica, Vlasenica itd.).
Oko 100 hiljada Bošnjaka je ubijeno, a nekoliko stotina hiljada je raseljeno diljem dunjaluka. S druge strane, prirodni priraštaj Bošnjaka (razlika između broja rođenih i umrlih) nakon rata znatno je niži nego prije rata, tako da biološka obnova bošnjačkog naroda sada teče vrlo sporo. Šta više, Bošnjaci trenutno spadaju među narode sa najnižim natalitetom među muslimanskim narodima.
Bošnjake su kroz historiju “trale” mnoge bolesti, kuga, genocidi i ratovi, ali su Bošnjaci, i pored svega toga, uspjeli opstati i preživjeti na ovim prostorima. Međutim, posljednjih nekoliko godina se Bošnjacima opasno približava još jedna nova i opasna “bolest”, “bijela kuga”.
Prirodni priraštaj Bošnjaka je idalje pozitivan (oko 4-5 hiljada godišnje). Međutim, ako se dosadašnji trend smanjenja nataliteta (broj živorođenih) i povećanja mortaliteta (broj umrlih) nastavi sa slabim fertilitetom, postoji realna opasnost da prirodni priraštaj Bošnjaka u BiH postane negativan u bliskoj budućnosti.
Broj prisutnih stanovnika BiH u 2009. godini (procjena autora ovog teksta)
Republika Srpska: 1.150.000
Distrikt Brčko: 80.000
Federacija BiH: 2.170.000
ukupno BiH: 3.400.000
Etnički sastav: Bošnjaci 50,0 %, Srbi 32,8 %, Hrvati 13,8 %, ostali 3,4 %.
Bošnjaci – 1.700.000
Srbi – 1.130.000
Hrvati – 470.000
Ostali – 100.000
Dakle, u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, u BiH živi približno milion stanovnika manje. Naravno, nezahvalno je davati neke procjene kada popisa stanovništva nije bilo skoro 2 decenije, ali prema određenim pokazateljima (natalitet, mortalitet, itd.), mogu postojati odstupanja do 50.000 stanovnika u odnosu na navedene cifre.
Prema Federalnom zavodu za statistiku:
Prirodno kretanje stanovništva FBiH
2008 11-2008 12-2008
Živorođeni 22.520 1.731 2.057
Umrli 18.443 1.310 1.827
Prirodni priraštaj 4.077 421 230
FEDERACIJA BiH:
2004. 2005. 2006. 2007.
Živorođeni – ukupno 22.250 21.934 21.602 21.107
Prirodni priraštaj 3.900 2.641 2.924 2.908
na 1000 stanovnika 1,7 1,1 1,3 1,2
Evidentno je da je u 2008. godini došlo do znatnog porasta nataliteta i prirodnog priraštaja u Federaciji BiH u odnosu na ranije godine. Naime, u 2007. i 2008. godini došlo je do djelimičog ekonomskog napretka u mnogim dijelovima Federacije BiH, dosta mladih konačno je dobilo posao, te se nakon toga odlučilo za brak i djecu. Na ovom primjeru se vidi koliko je ekonomski momenat povezan i sa populacionom politikom, jer kako očekivati od omladine koja ne radi da se ženi i da ima djecu? Vjerovatno će se i ova ekonomska kriza i gubitak mnogih radnih mjesta u 2009. godini negativno odraziti na natalitet i prirodni priraštaj u 2010. godini.
Prirodni priraštaj stanovništva FBiH u poslijeratnom periodu je u skoro stalnom padu.
Živorođeni, umrli i prirodni priraštaj
Godina Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj
1996. 34331 14221 20110
1997. 34304 16120 18184
1998. 31480 16210 15270
1999. 27964 16108 11856
2000. 25372 17112 8260
2001. 24018 16891 7127
2002. 23251 17175 6076
2003. 23168 18259 4909
2004. 22250 18350 3900
2005. 21934 19293 2641
2006. 21602 18678 2924
Godina Nacija Živ Umrli Prirodni priraštaj
1999. Hrvat 4336 4181 155
2000. Hrvat 4241 4202 39
2001. Hrvat 3924 4172 -248
2002. Hrvat 3911 4115 -204
2003. Hrvat 4012 4652 -640
2004. Hrvat 3740 4534 -794
2005. Hrvat 3566 4749 -1183
2006. Hrvat 3323 4568 -1245
1999. Srbin 84 663 -579
2000. Srbin 93 667 -574
2001. Srbin 98 847 -749
2002. Srbin 102 998 -896
2003. Srbin 137 1160 1023
2004. Srbin 156 1112 -956
2005. Srbin 161 1324 -1163
2006. Srbin 164 1307 -1143
1999. Bošnjak 20788 10965 9823
2000. Bošnjak 18679 11909 6770
2001. Bošnjak 17786 11596 6190
2002. Bošnjak 17139 11686 5453
2003. Bošnjak 16986 12132 4854
2004. Bošnjak 16570 12356 4214
2005. Bošnjak 16578 12895 3683
2006. Bošnjak 16520 12498 4122
Stopa prirodnog priraštaja
Stopa prirodnog priraštaja BiH u 1991. godini bila je 7,8 promila. Ratni period od 1992. do 1995. godine praćen je značajnim padom prirodnog priraštaja, a posljedice toga su vidljive u podacima o broju djece upisane u prvi razred osnovnih škola u školskoj 2000/2001. godini. Te godine je u prvi razred upisano 25.607 djece, a u školskoj 1997/1998. godini, koja uključuje djecu rođenu u predratnom periodu, upisano je 32.854 djece. Dakle, 2000. godine u prvi razred je upisano 22% manje djece.
Stopa prirodnog priraštaja u FBiH opala je sa 8,9 promila (u 1996. godini) na 1,3 promila (u 2006. godini). S druge strane, podaci o mortalitetu pokazuju da opća stopa mortaliteta ostaje ista ili se malo povećava zbog sve većeg učešća starog stanovništva u ukupnoj populaciji.
Prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta se polahko pomjera naviše, sa 23,6 godina (u 1996. godini) na 24,6 godina (u 2006. godini). Prosječna starost mlade i mladoženje pri zaključivanju braka ukupno (ne i prvog braka) povećala se sa 24,9 godina starosti (u 1996. godini) na 25,7 godina (u 2006. godini) za mladu, i sa 29,0 godina (u 1996. godini) na 29,5 godina (u 2006. za mladoženju.
Dok su prije rata pojave rođenja, smrti i zaključenja brakova preovladavale za stanovništvo koje je živjelo u naseljima ruralnog tipa, situacija je u posljeratnom periodu obrnuta, a za zaključenje brakova i znatno promijenjena. Došlo je do seobe reproduktivnog (mladog) stanovništva iz ruralnih u urbane sredine. Prosječna veličina domaćinstva je 3,37 članova.
Bošnjaci su u odnosu na druge narode u BiH relativno mlađe stanovništvo, te zbog toga imaju nešto niži mortalitet i osrednji natalitet, ali i poprilično loš fertilitet. Tako da je pitanje vremena kad će i Bošnjaci, ako se nešto na vrijeme ne preduzme, zagaziti u “demografsku katastrofu”.
Broj živorođenih
Što se tiče broja živorođenih Bošnjaka u cijeloj BiH, on se kreće između 18.000-20.000 godišnje. Broj živorođenih Srba u BiH se kreće oko 10.000, a broj živorođenih Hrvata oko 5.000 (uključujući one koji se fiktivno prijavljuju u Hrvatskoj).
Fertilitet
Opšta stopa fertiliteta jednaka je odnosu ukupnog broja živorođene djece (N) i broja žena u fertilnom dobu (starosne dobi od 15 do 49 godina) sredinom perioda posmatranja.
Odnos između opšte stope nataliteta i opšte stope fertiliteta zavisi od udjela žena starih od 15 do 49 godina u ukupnom stanovništvu.
Fertilitet gradskog stanovništva je uobičajeno manji od fertiliteta seoskog stanovništva, tako da masovna selidba Bošnjaka u veće gradove (tj. u zgrade i solitere) predstavlja opasnost za budući natalitet Bošnjaka. Bošnjaci imaju relativno slab fertilitet i to bi im se moglo kao bumerang sutra vratiti.
Selo – grad i natalitet
Trenutno, Bošnjaci imaju mnogo vitalnija sela od druga dva naroda. Kod Srba i Hrvata se mlađi ljudi već odavno kreću prema gradovima ili prema Srbiji i Hrvatskoj. Naravno, to se sve više dešava i kod Bošnjaka, prije svega selidba u Sarajevo, Tuzlu ili Zenicu. U opštinama u kojima je seosko stanovništvo dominantno, a broj urbanog stanovništva mali, poput Bužima, Cazina, Velike Kladuše, Kalesije, Doboj Istoka, Živinica, Ilidže, Visokog ili Tešnja, izražen je značajan natalitet, dok je u „gradskim” opštinama, poput Starog grada u Sarajevu, Tuzle, Zenice ili Mostara, negativan ili relitovno slab u odnosu na okruženje. Prirodni priraštaj je znatno bolji u opštinama sa pretežno seoskim stanovništvom, jer je fertitet veći kod ruralnog stanovništva. To je pravilo, osim naravno, par zabačenih „bezperspektivnih” planinskih područja, poput udaljenih sela u opštinama Olovo, Vareš, Kladanj, Konjic, Jablanica, Ključ, te dobrog dijela povratničkog stanovništva u RS-u. Dakle, stanovništvo u BiH se, između ostalog, „topi” zbog toga što je sve veći procenat urbanog u odnosu na ruralno stanovništvo, a pravilo je da na selu uvijek ima više djece.
Rješenje je da se dio onih koji se, iz ekonomskih ili drugih razloga, sele u veće gradove (a bolje i to nego da idu u inostranstvo), ili se vraćaju iz dijaspore u BiH, stimulišu da kupuju placeve oko Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća, Brčkog, Mostara i drugih gradova, i da prave ili kupuju kuće umjesto stanova. Također, treba stimulisati razvoj manjih urbanih bošnjačkih naselja uz autoputeve i ceste. U takvim mjestima se malo drugačije živi u odnosu na veće gradove, što za posljedicu ima veći natalitet u njima.
Bošnjaci u BiH
Prema popisu iz 1991. godine, popisano je nešto malo iznad 1,9 miliona Muslimana u BiH.
Prirodni priraštaj je početkom 90-ih bio na solidnom nivou, tako da su Bošnjaci samo po ovom osnovu, od 1991. godine do danas, sigurno u “plusu” bar 100.000 stanovnika.
Natalitet je bio pojačan iza rata, ali nije bio toliki da nadoknadi broj poginulih i raseljenih. Nakon posljeratnog “demografskog buma” uslijedio je pad u nekoliko narednih godina. Od 2006. godine broj živorođenih Bošnjaka se stabilizira i počinje blago rasti u 2007. i (posebno) 2008. godini. Naravno, prirodni priraštaj je daleko od idealnog, ali obzirom na ratna stradanja i tešku ekonomsku situaciju u kojoj se Bošnjaci nalaze nakon rata, te demografsku katastrofu u koju su upali skoro svi okolni narodi (osim Albanaca i Roma) i ovo je ogroman uspjeh i Bošnjaci, ipak, imaju kakav takav pozitivan prirodni priraštaj.
Hrvati u BiH
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj rođenih Hrvata u Federaciji BiH je oko 3.400 godišnje, s tim da se jedan dio novorođenih Hrvata ne vodi u evidencijama BiH, već Republike Hrvatske. Roditelji prijavljuju rođenje i prebivalište djece (fiktivno) u Hrvatskoj, radi većih finansijskih subvencija, tako da se broj rođenih Hrvata u BiH kreće oko 5.000 godišnje.
Najveći problem za Hrvate u BiH je njihovo konstantno iseljavanje prema Hrvatskoj. Druga stvar, za očuvanje hrvatskog naroda u BiH bilo je neophodno ulagati u razvoj pojedinih malo “jačih gradića” (npr. Livno, Vitez, Kiseljak, Žepče, Orašje itd.), koji bi privlačili domicilne Hrvate (umjesto Zagreba ili Mostara) i u kojima bi se mladi mogli školovati, zaposliti i naseliti.
Što se tiče RS-a i susjednih zemalja, stanje je još gore. Međutim, to nam nije neka utjeha. Ako je „naša krava stara i bolesna”, činjenica da je jednom “komšiji krava crkla” jučer, a drugome prije godinu dana, ništa nam ne pomaže.
Republika Srpska
U RS-u se godišnje rađa 10.000 – 11.000 djece, a umire od 14.000 – 15.000 stanovnika. Negativni prirodni priraštaj je oko 4.000 svake godine.
Republika Srpska 2007. godina
Natalitet: 10.110 rođenih (8 promila)
8.757 Srba
828 Bošnjaka
63 Hrvata
360 Nepoznatih
Mortalitet: 14.146 umrlih (11,2 promila)
11.906 Srba
1.151 Bošnjaka
324 Hrvata
696 Nepoznatih
prirodni priraštaj: -4.036 (-3.2 promila)
Prirodni priraštaj pojedinih naroda u Republici Srpskoj:
Srbi: -3,0 promila
Bošnjaci: -3,5 promila
Hrvati: -23,0 promila
Jedine opštine sa pozitivnim prirodnim priraštajem u 2007. godini su: Banjaluka (+10), Zvornik (+65), Petrovac (+6) i Novo Goražde (+1).
Dakle, prirodni priraštaj kod svih naroda u RS-u je negativan, najnegativniji je kod Hrvata, a najmanje negativan kod Srba.
Republika Srpska:
godina rođeni umrli
2003. 10.537 12.998
2004. 10.628 13.082
2005. 10.322 13.802
2006. 10.524 13.232
2007. 10.110 14.146
Procjena etničkog sastava RS 2007. godine:
Srbi 89%,
Bošnjaci 8,5%
Hrvati 1,5%
ostali 1%
U RS-u broj rođenih u 2008. godini je 10.110, što je više nego duplo manje nego u Federaciji BiH, a stanje je još i gore kad se dodaju i rođeni Hrvati iz Federacije BiH koji se vode kao rođeni u Republici Hrvatskoj. U cijeloj BiH se godišnje rodi malo manje od 10.000 Srba.
Nastaviće se