Komisija SAD-a traži nametanje sankcija Kini

Ozbiljno smo zabrinuti po pitanju aktivnih represija kineske vlade na mirnu kulturnu i vjersku tradiciju Ujgura, izjavio je Leonard Leo, predsjedavajući Komisije za vjerske slobode (USCIRF) u srijedu, 15. jula.

On je pozvao SAD da predvodi istragu o smrtonosnim neredima u  Xinjiangu u kojima je ubijeno najmanje 194 čovjeka.

Međunarodna zajednica mora govoriti i djelovati.

Leo je predložio sankcije protiv Kine kao i putna ograničenja njenim zvaničnicima. USCIRF nadgleda vjerske slobode u svijetu i daje preporuke zakonodavcima, ali ne može nametnuti sankcije po vlastitoj želji.

Uvođenje sankcija Kini, kao najvećem povjeriocu prezaduženih SAD-a, predstavljalo bi težak poduhvat Washingtona, gdje je Obamina administracija upravo zatražila široko partnerstvo s Beijingom.

Tokom 2001. godine Kongres je Kini dao povlašćeni status najpoželjnije nacije za trgovinu, na taj način okončavajući godišnje preglasavanje i svađu oko ljudskih prava Beijinga i komercijalne politike.

Protesti poput ovih koji su se desili tokom prošle sedmice dešavaju se s razlogom, naveo je Leo. Beijing je stavila uza zid svoje etničke i vjerske manjine, advokate za ljudska prava, aktiviste radničke klase i zagovornike slobode govora.

Resursima bogat Xinjiang i njegovi muslimanski Ujguri nastavljaju da budu predmet opsežnog sigurnosnog strogog kažnjavanja.

Muslimani optužuju vladu za naseljavanje miliona Hanovaca na njihovu teritoriju s krajnjim ciljem uništavanja njihovog identiteta i kulture.

Oni, također, navode nedavni plan vlade koji mijenja njihov lokalni dijalekt mandarinskim kineskim jezikom u školama Xinjianga.

Xinjiang obuhvata jednu šestinu ukupne kineske teritorije i drugi je po veličini proizvođač nafte u zemlji.

Regija je već decenijama poligon za kineske nuklearne probe i mjesto na koje Kina smješta svoje strateške raketne baze.

Zaglušujuća tišina

Vođa Ujgura u azilu Rebija Kadir apelovala je svijetu da reaguje na sistematsku represiju Beijanga na muslimane.

Pozivamo međunarodnu zajedicu, naročito SAD, EU i UN da osude brutalnost koju je Kina upotrijebila kako bi ugušila demonstracije Ujgura, rekla je ona Komisiji.

Kadir, vođa Asocijacije Ujgura u Americi (UAA), izjavila je da su kineske snage koristile nesrazmjernu silu tokom protesta Ujgura.

Možete ih uporediti s masakrom na Tiananmen trgu, rekla je ona, govoreći o krvavom kineskom strogom kažnjavanju prodemokratskih demonstranata u samom centru Beijinga prije 20 godina.

Kineska vlada mora promijeniti svoju politiku u kojoj upotrebljava samo silu kako bi se obračunala sa svim neistomišljenicima.

Kadirova se požalila na dvostruke standarde u međunarodnom odgovoru na stanje ujgurskih muslimana.

Prošle godine na Tibetu, vidjeli smo ogromnu međunarodnu podršku i brigu. U našem slučaju međunarodni odgovor je malo neodlučan.

Nadam se da će Amerikanci uvidjeti da smo mi poput Tibetanaca, patimo od istih progona i želje za istom vjerskom slobodom.

Andrew James Nathan, profesor političkih  nauka na Columbia univerzitetu, kaže da je pogoršanje odnosa izmešu Ujgura i Hanovaca krivo za najnovije nemire.

Ne znam šta je pokrenulo ovaj specifični događaj, ali napetost koja se odrazila u ovom, kao i u prethodnim događajima, odražava otuđenje Ujguraca od pravila koja nameće Beijing, koji zapravo nedovoljno poštuje njihovu kulturu, vjeru, identitet i interese, izjavio je on.

Kadirova je bivši politički zatvorenik Kine, i na optužbe kineske vlade da su nemiri bili vođeni izvan zemlje ona kaže: Nisam organizovala nikakve proteste niti pozivala narod na demonstracije.

Mladi Ujgurac koji živi u Beijingu zadnjih 5 godina, želeći da ostane anoniman, izjavio je da Kaderova i Kadirova ne stoje iza protesta. Otkako znam za sebe znam za probleme između Ujguraca i Hanovaca. Hanovci ne tretiraju ni nas niti našu kulturu s poštovanjem, a ključna stvar je da sve više Hanovaca dolazi da živi u Xinjiang. To znači da Ujguri gube svoju kulturu i da imamo manje slobode.

Odnosi su toliko loši, da mu Han taksisti neće stati na ulicama Urumqija.

Djeci Ujgura je zabranjeno učenje vlastitog jezika u školama, od srednje škole predmeti su isključivo na kineskom jeziku.

Ne dozvoljavaju nam da u školama učimo svoju djecu o islamu. Nije dozvoljeno učiti o religiji do 18. godine. Odvajaju nas od našeg jezika i naše kulture. Ponašaju se prema nama kao da smo đubre.

Bejing kaže da su pobunjeničke grupe koje se bore za nezavisnost vjerovatno povezane s Al Kaidom, ali za prosječnog Ujgura, nezavisnost predstavlja nedostižan san.

Mladi Ujgurac kaže da je njegov narod nemoćan i da je beskorisno težiti nezavisnosti.

Kina je ugušila i potisnula našu kulturu i religiju. Uništili su našu historiju i naše antičke građevine u Kashgaru. A sada je sve nestalo.

U međuvremenu, Urumqi je prema zapadnjačkim medijima pod ključem. Uveden je policijski čas, telefonske linije i internet veze su pokidane, baš kao što su vlasti gušile nemire na Tibetu prošle godine.

Uprkos strogom kažnjavanju, govori se da ovo nije kraj.

Protesti u Xinjiangu polahko jačaju iz godine u godinu, i postoje izgledi da će se i nastaviti, i tokom ove godine kao i narednih, kaže Nathan.

Vlada je u krizi naročito zbog ovogodišnje proslave 60-ogodišnjice osnivanja Narodne Republike Kine, 1. oktobra. Vlada navodi da je ovaj problem prouzrokovan zbog “separatista u egzilu” i lokalnih “odmetnika”. Dru Gladney, profesor antropologije i specijalista za Xinjiang na Pomona koledžu u Kaliforniji, nada se da će stepen nasilja ubijediti Bejing da izlaz ne leži u bespogovornoj poslušnosti već u pokušaju liječenja podjela između etničkih skupina.

Kako lokalno stanovništvo vidi eventualno rješenje etničkih svađa? Ujgurac gladi bradu i nervozno se smije: Ne znam kako riješiti ovaj problem, kaže on. Želio bih da sam u Xinjiangu sada, ali nisam. Osjećam se bespomoćnim.

IslamBosna.ba