U Jerusalemu će biti Aksa ili jevrejski hram? (Nazif Horozović)

na kojoj su govorili šejh Rašid Salah, vođa islamskog pokreta na prostorima okupirane Palestine od ’48. godine i kršćanski svećenik Atallah Hanna. Konferencija je održana pod motom: “Sinagoge prave pojas oko Aksa džamije”. Na toj konferenciji je izneseno da je do sada sagrađeno 50 sinagoga koje okružuju Aksa džamiju u Jerusalemu, a još veliki broj njih se gradi. Sve to se čini radi uspostavljanja svetog jevrejskog hrama na prostoru sadašnjeg kompleksa Aksa džamije. (Pogledaj sliku pored ovog teksta )

Sadašnji Zid plača se nekada zvao (1967) Burakov zid (Burak se zvala životinja na kojoj je Muhammed, a.s., putovao prilikom Isr’a i Mi’radža), koji se nalazi uz samu džamiju, a svi dobro znamo koliko je Zid plača „popularan” kod Jevreja i nije ni malo bezazlen razlog zašto su ga baš na tom mjestu postavili.

Učesnici konferencije su izrazili svoju veliku zabrinutost zbog totalne indolentnosti Međunarodne zajednice i njihovo prešutno odobravanje onoga što se dešava oko islamskih znamenja na području Jerusalema (Kudsa). Prisutni su, također, upoznali javnost o svim detaljima koje oslikavaju pravu namjeru izraelske vlasti koja izvršava pravi kulturocid nad starim jezgrom Jerusalema i koja potaknuta i potpomognuta od strane jevrejskog naroda, koji nastanjuje Izrael, realizira zacrtane projekte iz najmračnijih doba.

Možda bi bilo korisno spomenuti i neke statistike iz 2008. Jerusalem broji 750.000 stanovnika. Od toga 64% jevreja, 32% muslimana i 2% kršćana… Što se tiče vjerskih objekata, do sredine 2008. je bilo 1.204 sinagoge, 158 crkava i 73 džamije. Napominjem da je 1918. u Palestini živjelo oko 10.000 Jevreja, dok je muslimana bilo blizu 30.000 (na slici možete vidjeti broj muslimana u Palestini od 1946).

Židovske organizacije, vladine i nevladine, veoma aktivno učestvuju u požidovljavanju i vrše veliki pritisak na organe vlasti da ispune njihove zamisli kad je u pitanju istjerivanje muslimana i rušenje njihovih bogomolja. Jedna od dolje postavljenih slika pokazuje veliki kamen na jednoj pozornici koji čeka da postane kamen-temeljac židovskom hramu koji bi se trebao nalaziti na mjestu sadašnje Aksa džamije.

Kako bi se taj plan i ostvario trenutno i već duže vrijeme se kopa ispod ove džamije kako tlo ispod nje ne bi bilo u stanju nositi temelje ovog svetog objekta. Isto tako, rekonstrukcija i svaki vid prikazivanja džamije putem slika i videozapisa je veoma ograničen za neke medije, a po nekim svjedočenjima ljudi koji su boravili tamo, veoma je teško uslikati džamiju, a da vas nadležne službe ne opomenu da izbrišete sliku ili vam jednostavno oduzmu aparat. Stoga je veoma oskudan broj slika koje prikazuju džamiju Aksa  za razliku od ostalih džamija.

(Na gornjoj slici se vidi enterijer džamije u Jerusalemu koja je pretvorena u sinagogu)

Treba li uopće podsjećati da je džamija Aksa  treća po redu najsvetija džamija kod muslimana, nakon Kabe u Mekki i Muhammedove, a.s., džamije u Medini? Treba li podsjećati da je ta džamija bila domaćin jednom od najveličanstvenijih događaja za Muhammeda, a.s., a to je Isra – noćno putovanje? Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: „Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. – On, uisitinu, sve čuje i sve vidi.” Za one koje slabije poznaju terminologiju Kur’ana i slabije mogu odgonetnuti na koga se odnose zamjenice, ovaj ajet ću pojednostaviti: Hvaljen neka je Bog koji je u jednom času noći preveo Muhammeda, a.s., iz Kabe (Hram časni) u džamiju Aksa  (Hram daleki), a Bog je okolinu džamije Aksa  učinio blagoslovljenom da bi ljudi vidjeli neka Božija znamenja u njemu i oko njega. Bog sve čuje i sve vidi. Treba li podsjećati da je Muhammed, a.s., u ovoj džamiji predvodio namaz, a iza njega su stajali brojni poslanici koje je Allah, dž.š., Svojom velikom moći doveo u to blagoslovljeno mjesto i u taj blagoslovljeni objekt?!

Svijest muslimana u svijetu je veoma slaba, da ne kažem nikakva, kad je u pitanju džamija Aksa. Stoga, prvi korak u odbrani džamije Aksa  koji možemo učiniti jeste da se educiramo, da znamo šta se tamo dešava, da širimo među našim ljudima informacije koje dolaze s lica mjesta itd. Kad postanemo svjesni i kad se niko ne usudi da manipuliše nama, tada će sigurno istina biti puno jača i snažnija da se odupre svakom vidu nasilja koji se čini prema muslimanskom narodu Jerusalema i prema njihovim svetim mjestima.

(Na jednom trgu u Jerusalemu stoje ova dva kamena koja su spemna da se ugrade u temelj jevrejskog hrama na mjestu džamije Aksa)

Napomena: Statističke podatke sam preuzeo od organizacije IHH, turske humanitarne organizacije koja na lice mjesta nosi svaki vid pomoći palestinskom narodu i koja na razne načine educira i širi svijetom istinu o Jerusalemu, pravima muslimana i ataku na muslimanske kulturne i vjerske objekte.

Pripremio: Nazif Horozović
nazif@islambosna.ba