Šta masnoća čini našem tijelu
IslamBosna.ba – Recept za savršeni samoubilački napad: 200 grama šećera, 50 grama putera, 300 grama brašna, dvoje jaja, prašak za pecivo i litar ulja za fritezu. Rezultat je jedno od najopasnijih oružja ikad izumljeno: krofna – ubica sa 400 kalorija. Nema rata, gladi niti saobraćajnih nesreća koji godišnje ubiju ljudi koliko to čine krofne, mafini, burgeri i slično. Svaka šesta smrt ide na račun ove mješavine masti i ugljikohidrata.
“Da li je masnoća drugi duhan?” glasilo je nedavno pitanje upućeno Organizaciji Ujedinjenih naroda. Odgovor na to pitanje daje nedavno urađena studija na Univerzitetu Oksford. Radi se o dugoročnoj studiji s oko milion učesnika. Odgovor glasi: “Da, masnoća je opasna koliko i pušenje. Prekomjerna kilaža skraćuje život – 10 godina u prosjeku. Kao i pušenje.” Još više zabrinjava činjenica da nastupaju sve teža vremena, jer tek dolaze “debele” generacije. U Njemačkoj broj predebele omladine iznosi oko 20%, u Grčkoj i Italiji oko 30%, a najdeblji Evropljani (Englezi i Poljaci) su na istom mjestu kao i Amerikanci, kod kojih je svako drugo dijete predebelo. Sociolozi kažu: “Dolazeće generacije će biti toliko debele da neće ni zdravstveno, ni financijski moći opstati. Radi se o milionima hodajućih bombi.”
Svaki ljudski organizam raspolaže ogromnom količinom masnih ćelija: 50 do 140 milijardi. Oni predstavljaju rezervoar energije. Danas, kada je industrijska hrana na tanjiru, masnoća ljudskom organizmu predstavlja sve veći problem. Masne kiseline sve češće napadaju naš organizam. Što se više masnoće taloži, više masnih kiselina dospijeva u krvotok i tako prodiru do srca. Kad dospiju u srce, na tren se smjeste u srčani mišić, ali ga i jako brzo napuste. Na taj način srce sebi osigurava konstantno napajanje energijom. Međutim, kod povećane masnoće se dešava sljedeće:
“Sve više masnoće biva deponirano u srčani mišić. Istovremeno se sigurnosni sistem organizma poremeti: makrofage koje nas štite od mikroorganizama bivaju potopljene povećanom masnoćom i lagerovani u srčanim krvnim sudovima, što dovodi do arterioskleroze. Nakon toga u srčanim ćelijama nastaju tzv. ceramidi koji uništavaju srčane ćelije”, objašnjava Rudolf Zechner, profesor s Univerziteta u Gracu. Konzumiranjem spomenutih namirnica, sve više srčanih ćelija strada da bi na kraju došlo do prestanka rada srca. Od ovih posljedica godišnje umre preko 20 miliona ljudi, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Teoretski se lahko zaštiti: ne konzumirati krofne, fast food, slatkiše i alkohol. Međutim, svako ko je bio na dijeti zna koliko je teško pridržavati se ovih odrednica. Uspješne dijete su apsolutni izuzeci. Rat protiv masnoće malo ko pobijedi. Zašto?!
“Za masno tkivo se do nedavno smatralo da je samo rezervoar energije, ali je to mišljenje dopunjeno”, objašnjava profesor Kaiping Yang. “Masnoća nije glupa. Adipociti (op.prev: masne ćelije) posjeduju jedan oblik inteligencije.” Svaka masna ćelija je, iako mala, jako efektivna hemijska fabrika. Ove ćelije neprestano proizvode proteine, hormone i slično. Sve proizvedene supstance imaju samo jedan cilj: hipotalamus – dio mozga gdje nastaju naši nagoni i prohtjevi. Na taj način masne ćelije mogu upravljati npr. osjećajem za glad i stres.
Zašto su dijete stresne, objašnjava Catharine Stoney s Univerziteta Ohio State: “Posjedujete mozak i najmanje 50 milijardi gladnih adipocita. Kad se odlučite da ne želite pojesti krofnu, adipociti uzvraćaju udarac tako što proizvode transmitere koji djeljuju na hipotalamus.” U prvoj fazi osjećate glad. Hormon neuropeptid Y utječe na hipotalamus tako da dođe do blokade osjećaja za strah, dolazi do kontrakcije krvnih sudova, uključuje se osjećaj gladi i povećava se lučenje inzulina. U tom se trenutku većina ljudi preda. Ukoliko ipak i dalje ostanete čvrsto pri odluci da ne jedete, adipociti proizvedu toliko transmitera da osoba ubrzo ne može ni o čemu drugom misliti osim o hrani.
To stresno stanje prouzrokuje lučenje hormona koji dodatno povećavaju glad, ali i doprinose tome da se energija konzervira u obliku masnog tkiva u predjelu stomaka. Stres i manjak kretanja neminovno dovode do pojavljivanja masnih taloga u predjelu stomaka. Upravo masne ćelije spomenutih taloga su i elitne jedinice ove opasne armije. Oni proizvode najopasnije supstance: adiposin, interleukin 6, tumornekrosefaktor A i druge. Lista je poduga, baš kao i lista negativnog dejstva svih tih supstanci: povećani krvni pritisak, povećani rizik oboljevanja raka dojke i prostate.
Danas je veliki broj ljudi na dijeti, međutim i pored sve većeg broja light-proizvoda, dakle proizvoda sa smanjenom količinom masnoće, sve je više onih koji se debljaju. Bojkot masnoće je ljude ipak učinio debljim. Na prvi pogled se radi o paradoksu, ali naučnici imaju objašnjenje za to: “Ko masnoću ne konzumira, zamjenjuje je ugljenim hidratima”, objašnjava Gary Taubes. “Konzumiranjem ugljikohidrata, organizam odgovara proizvodnjom inzulina. Pošto se ugljikohidrati ne mogu tako lahko pretvoriti u energiju, inzulin doprinosi tome da se unesena hrana deponira u obliku masnoće.” Koliko masnoće je dakle neophodno unijeti? “40% unesenih kalorija bi trebalo biti u obliku masti“, objašnjava Gary Taubes. “Većina Amerikanaca unosi oko 25% masnoće, ali količina hrane ostaje ista. Ako se dodatno još i alkohol pije, možete skoro pa bukvalno posmatrati kako raste obim stomaka.”
Postoje pokazatelji da masnoća ima utjecaj i na menopauzu, spolnu zrelost i slično. Najveći utjecaj masnoća ima na razvoj mladih djevojaka. Endokrinolog Joyce Lee s Univerziteta Michigan je u svojim studijama pokazala da prekomjerna težina utječe i na početak puberteta. “Masnoća doprinosi bržem spolnom sazrijevanju”, objašnjava Lee. “Pubertet ne samo da ranije počinje, već se i brže odvija tako da sve češće dolazi do velike šupljine između emocionalnog i tjelesnog razvoja.” Sve češće trudnoće tinejdžerki su dakle posljedica masnoće?! “Definitivno imaju veze s tim”, potvrđuje dr. Lee. “Studije su pokazale da oko 15% predebelih djevojaka sa 16 godina zatrudni – neovisno od nivoa obrazovanja ili socijalnog statusa.” Takve djevojke više naginju ovisnosti o alkoholu, depresijama, niskom rastu i povišenom riziku oboljevanja od raka.
Izvor: wdw 04/09
Prijevod i obrada: IslamBosna